Leskovački paradajz prodat preko „Gugl” berze
Pored paprike, paradajz je jedna od najtraženijih povrtarskih kultura Leskovčana, a neuređeni odnosi na tržištu često dovode do pada cene, pa se iz godine u godinu ponavlja mučna slika – povrtarima je isplativije da ga bace, nego da ga iznose na tržište. To se ponovilo i nedavno kada je cena paradajza na kvantaškoj pijaci dodirnula minimum od deset dinara po kilogramu. A onda je došlo do izvoza koji je za pet-šest dana rešio problem tržnih viškova i stabilizovao cenu.
Šta se to dogodilo za vrlo kratko vreme, objasnio je diplomirani inženjer poljoprivrede Igor Ristić, savetodavac za melioraciju, u tekstu koji je pod naslovom „Kako je ’Gugl’ prodao leskovački paradajz” objavio na sajtu Poljoprivredne savetodavne i stručne službe.
– Krajem juna cena paradajza na leskovačkoj kvantaškoj pijaci je bila 60 dinara. Sa povećanjem temperature u plastenicima u Jablaničkom okrugu paradajz je počeo naglo da zri, veće količine su ponuđene na pijaci i cena proizvoda je pala na 20-25 dinara. Leskovački informativni portali su ovu vest objavili 6. jula i javnost je informisana o trenutnoj ceni. Počinje lavina napisa o bacanju paradajza i gubicima leskovačkih povrtara. Štampani mediji i internet mediji u Srbiji počinju da više izveštavaju o trenutnoj ceni paradajza. „Gugl” kao pretraživač indeksira stranice i stavlja ih na prvo mesto. Kucanjem reči „paradajz” i „cena” dolazimo do rezultata pretrage. Sve informacije koje se objave preko interneta su globalne, jedan od primera je i kampanja vezana za veliki pad cene paradajza. Bugarska i Grčka preko svojih uvoznika koriste trenutnu nisku cenu i počinje izvoz paradajza za Bugarsku, Grčku i Bosnu i Hercegovinu. Polako se smanjuju viškovi paradajza na kvantaškoj pijaci i cena paradajza postepeno počinje da raste. Trenutno se izvozi za 50-60 dinara po kilogramu, kaže Ristić.
Objašnjavajući trenutnu situaciju za „Politiku”, Igor Ristić ističe da do problema ne bi dolazilo kada bi se radilo planski, ali se kod nas sve radi stihijski. U ovom slučaju smo, kaže, imali sreću da su u našem okruženju pratili cenu paradajza u Leskovcu i u trenutku kada je ona pala na nivo koji njima odgovara, počeli su da naručuju velike količine ovog povrća.
– U okruženju nisu imali dovoljno paradajza na tržištu. Čim je cena pala na 20 do 25 dinara, tržni viškovi su se za nekoliko dana odlili u Grčku, Bugarsku, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru. Samo u jednom danu u izvoz je otišlo blizu 200 tona paradajza. Problem viškova rešen je za pet-šest dana, navodi naš sagovornik.
– Ovo je tipičan primer kako internet mediji mogu da utiču na kretanje ponude i tražnje određenih proizvoda. Jedno je sigurno, imali smo sreće da su zemlje u okruženju i njihova tržišta bila zainteresovana za uvoz ovog proizvoda. Naši poljoprivrednici su dovoljno sposobni i edukovani da proizvode najkvalitetnije poljoprivredne proizvode. Jedna od mana je što stihijski sade određene proizvode bez ispitivanja tržišta, što je velika greška, jer mogu zapasti u problem sa prodajom kao što je ovde bio slučaj, smatra Ristić
Dodaje da srpski poljoprivrednici ne prate trendove u marketingu i promociji proizvoda preko interneta. „Gugl” pretraživač je mesto gde se sve relevantne informacije nalaze. Prema saznanjima našeg sagovornika, ne postoji nikakav sajt udruženja ili grupe proizvođača koji se nalazi u vrhu pretrage za prodaju paradajza ili o informacijama da se nudi na tržištu veća količina paradajza. Greške su velike, ali možemo da ih ispravimo samo ako se stvarno potrudimo da shvatimo da ovaj globalni svet informacija počiva na „Guglu”, „Fejsbuku” i „Tviteru”.
Ristić nudi i konkretna rešenja: potrebno je da svaki ozbiljniji poljoprivredni proizvođač ima svoj veb sajt koji ima kvalitetan sadržaj, da je sajt optimizovan za „Gugl” pretraživač, da redovno obaveštava javnost o prodaji svojih proizvoda i količinama koje nudi na tržištu, da ima svoju „Fejsbuk” stranicu i da stalno ima kontakte sa budućim kupcima i da predstavi svoj proizvod na najbolji način.
Ukupna godišnja proizvodnja paradajza u Jablaničkom okrugu je 72.000 tona. U periodu kada je bilo viškova na tržištu, izvoz je dostigao oko 500 tona za dva dana. Izvoz i dalje traje.