Srbija planira da, do kraja 2026. godine, spusti dozvoljeni nivo aflatoksina u mleku na evropski nivo od 0,05 mikrograma po kilogramu, što uz sve češće suše i stanje u domaćoj poljoprivredi zvuči kao teško izvodljiv zadatak
Naime, u Srbiji je trenutna dozvoljena granica aflatoksina u mleku 0,25 µg/kg. Dozvoljena količina aflatoksina značajno se razlikuje u različitim zemljama sveta, pa je tako dozvoljeni nivo u Rusiji, Americi ili Kini iznosi 0,5 mikrograma, što je 10 puta više nego u EU.
Kako bi naglo spuštanje dozvoljene granice aflatoksina u mleku ugrozilo rad domaćih proizvođača, država je uvođenje ove mere odložila, ali od toga nije odustala, što iz Ministarstva poljoprivrede potvrđuju za Danas. Međutim, iz Ministarstva nisu odgovorili na pitanje da li će država na neki način pomoći poljoprivrednicima da se prilagode ovim promenama.
Profesor na katedri za ishranu Fakulteta veterinarske medicine Dragan Šefer objašnjava da aflatoksin, koji se nalazi u mleku, u njega dolazi isključivo kroz hranu za životinje. ”Ne postoji nijedan drugi način. Hrana za životinje je osnovni generator prenosa aflatoksina u mleko”, naglašava on. ”Da bismo imali aflatoskin ili bilo koji drugi mikotoksin, prvo sirovina, u ovom slučaju hrana za životinje, mora da bude zaražena gljivicama plesni. Tu se, pre svega, misli na kukuruz, koji je najrizičnija sirovina u proizvodnji hrane za životinje”, objašnjava Šefer.
Gljivice, kako dodaje, mogu da nastanu na polju ili usled lošeg skladištenja sirovina. Podseća da do pre 20 ili 30 godina aflatoksina uopšte nije bilo, ali kako je došlo do zagrevanja i klimatskih promena, vremenski uslovi su pogodivali njegovom razvoju.
I profesor NS Poljoprivrednog fakulteta Igor Jajić smatra da je nivo 0,05 µg /kg jako teško dostići. Od aflatoksina se, prema njegovim rečima, možemo braniti samo primenom pune agrotehnike i navodnjavanjem. Ipak, u poslednje dve decenije ostvaren je napredak, posebno u pogledu skladišnog prostora, tvrdi Jajić.
”Oni su nama posle 2000. godine bili možda i najkritičnija tačka, a u međuvremenu su izgrađeni brojni skladišni prostori, silosi i slično po najmodernijim standardima i ne možemo reći da se aflatoksin formira u našim skladištima”, kaže Jajić.
On ističe da je bitan i momenat setve i skidanja roda. ”Treba na vreme zaorati njivu, a to ne rade svi poljoprivrednici. I tu već imamo ogroman rizik da se neće dobiti potpuno snažna i zdrava biljka koja će se odupreti”, poručuje on.
Foto: Ministarstvo poljoprivrede