Bosna i Hercegovina nije preduzela gotovo nikave napore kako bi zaštitila neke od svojih autohtonih proizvoda.
Da zemlja nije zaštitila čak ni čuveni travnički sir, pokazuju podaci su Instituta za intelektualno vlasništvo BiH.
Kako prenose banjalučke “Nezavisne novine”, oznakom geografskog podrekla BiH je do sada uspela da zaštiti tek med od kestena koji se proizvodi na području Cazina, u severozapadnom delu zemlje, kao i ručni rad odnosno heklanje, karakteristično za područje Gračanice u centralnoj Bosni.
U postupku sticanja prava na geografsku oznaku i poreklo trenutno je još šest proizvoda iz BiH, a radi se o četiri zanatska i dva poljoprivredna proizvoda.
Za razliku od BiH, zemlje u okruženju su preduzele znatno ozbiljnije napore na zaštiti prava na autohtone proizvode.
Hrvatska je tako odavno zaštitila proizvode poput baranjskog kulena, ličkog krompira i dalmatinskog pršuta, a Srbija je na popis zaštićenih uspela da uvede čak 58 svojih proizvoda, uključujući leskovački roštilj.
Kašnjenje u zaštiti ovih proizvoda može dovesti i do dugotrajnih sporova poput onog koji Hrvatska i Slovenija trenutno vode oko kranjske kobasice.
Oznaka geografskog podrekla nekog proizvoda i njegova zaštita ujedno je garancija posebnog kvaliteta koje istovremeno osigurava i bolji plasman na tržištu.
Tanjug
