Sve intenzivnija upotreba mineralnih đubriva i hemijskih sredstava zaštite ostavlja posledice na kvalitet zemljišta, pre svega kroz pad sadržaja humusa. U potrazi za održivijim rešenjima, sve više pažnje usmerava se na biološke preparate i prirodne metode koje mogu doprineti obnovi plodnosti i stabilnijim prinosima
Upotreba mineralnih đubriva i hemijskih sredstava za zaštitu bilja tokom godina dovela je do smanjenja humusa u zemljištu, koji predstavlja osnov njegove plodnosti. Stručnjaci upozoravaju da se degradacija zemljišta može ublažiti i sprečiti primenom bioloških sredstava, koja se koriste kako za zaštitu bilja, tako i za povećanje aktivnosti korisnih bakterija koje prirodno postoje u zemljištu i doprinose rastu, razvoju i zaštiti biljaka, ali i razgradnji biljnih ostataka.
Na gazdinstvu porodice Plavšić iz Bačke Palanke plodnost zemljišta unapređuje se na prirodan način, korišćenjem stajnjaka sa farme krava. Ovakav pristup, kako navode za RTS, podrazumeva detaljnu analizu stanja svake parcele.
„Vodimo evidenciju koju parcelu koje godine đubrimo stajnjakom i gledamo da to obično budu parcele koje su malo problematičnije, ali isto tako i neke parcele koje imaju neki potencijal za veći prinos i da budu neke peskovitije površine”, kaže Sofija Plavšić sa farme krava „Plavšić” iz Bačke Palanke.
Analize zemljišta u većem delu Vojvodine često pokazuju višak hemijskih materija i ostataka pesticida, uz istovremeno smanjen sadržaj humusa. Kao odgovor na takvu degradaciju, sve više proizvođača okreće se biološkim sredstvima za razgradnju žetvenih ostataka, a zatim i preparatima koji podstiču rast i razvoj biljaka.
Jedan od njih je i poljoprivrednik Dejan Batalo iz Beške, koji ističe da biološke tretmane primenjuje u više faza proizvodnje.
„Nakon setve idemo još jedan biološki tretman, recimo kukuruzu posle drugog-trećeg lista, treći biološki tretman i od prošle godine tretiramo i dronom pred samo metličenje. Pored ovih bioloških tretmana ja svakako koristim mineralna đubriva, ali ne u tolikom obimu i ja sam nekih poslednjih godina dobio neku stabilnost prinosa”, navodi Batalo.
Promene u pristupu zemljištu i zaštiti bilja vidljive su i na globalnom nivou. Klasične aktivne materije u herbicidima, pesticidima i insekticidima sve češće se zamenjuju biološkim preparatima, a razlog za to je i promena regulative, ali i sve veća potreba za održivijom proizvodnjom.
„Vidimo da se zapravo regulativama određeni pesticidi skidaju sa liste dozvoljenih, a sa druge strane ne vidimo neki značajniji razvoj u novim aktivnim materijama i u nekim novim rešenjima. Definitivno biologija preuzima primat, godišnje na globalnom tržištu ona raste 15 posto, pogotovo u zaštiti bilja”, ističe Uroš Đorđević, stručnjak za biološku zaštitu bilja.
Osnovni cilj ovakvih pristupa jeste očuvanje humusa, ključnog za plodnost zemljišta. Na više lokacija u Vojvodini njegov sadržaj je na kritično niskom nivou, ispod 2,5 odsto. U kompaniji Agrounik u Šimanovcima rade na izolaciji korisnih bakterija iz prirode, njihovom umnožavanju i vraćanju zemljištu i biljkama kroz biološke preparate. Neke od tih bakterija imaju važnu ulogu u procesu stvaranja humusa.
Kako objašnjava dr Snežana Đorđević iz Agrounika, u degradiranim zemljištima, odnosno onima sa smanjenom mikrobiološkom aktivnošću, procesi humifikacije znatno su usporeni.
„Da bismo te procese stimulisali, poboljšali, neophodno je dodati efektivne sojeve bakterija. To su bakterije koje razlažu celulozu, razlažu proteine, hemicelulozu i na taj način žetvene ostatke razlažu i humifikuju, što naravno predstavlja jedan od procesa stvaranja humusa u zemljištu”, naglašava Snežana Đorđević.
Kolekcija ove kompanije trenutno broji oko 700 izolovanih korisnih bakterija, namenjenih razgradnji biljnih ostataka, zaštiti bilja, biostimulaciji i biološkoj borbi protiv štetočina.
