Na spisku Zavoda za intelektualnu svojinu nalaze se 52 proizvoda sa oznakom geografskog porekla. Ali pitanje koje se, s vremena na vreme, aktuelizuje jeste da li smo neke tradicionalne proizvode „izgubili“ jer su ih druge zemlje u našem neposrednom okruženju zaštitili kao svoje. I odmah da razrešimo dilemu – nismo.
Zbog odrona izazvanih poplavama, dva sela, Suševlje i Bričevlje, odsečena su od sveta. U svim ugroženim područjima na teritoriji Pčinjskog okruga situacija se polako stabilizuje. Nivo vode u manjim rekama i potocima opada. Ministar Velimir Ilić poručuje da će država pružiti pomoć ugroženima.
Nije nikakva novost reći da naša poljoprivreda, baš kao i sve industrijske grane koje je prate, očajno kasne za Evropskom unijom u tehnološkom razvoju, a sva je prilika da će se nakon nedavnog predloga Evropske komisije, ovaj ambis samo produbiti.
Pitanje sremskomitrovačke fabrike „Mitros” rešli su pre nekoliko dana Austrijanci, koji su kupili tu industrijsku klanicu i fabriku konzervi, ali i dalje je pod znakom pitanja sudbina brojnih poljoprivrednih preduzeća u Vojvodini.
Zelena nedelja, najveći svetski sajam hrane i poljoprivrede koji se održava u Berlinu (16-25.1.) slavi ove godine 80 godina postojanja. Ipak, razloga za slavlje među evropskim poljoprivrednicima i nema baš mnogo.
U 2014. godini u Srbiju je uvezeno 35.000 tona, kako ga nadležni nazivaju, mesa treće kategorije. Iz Udruženja potrošača tvrde da se radi o otpadnom mesu.
Srbija nije zemlja jabuka, ali ima sve preduslove da to postane, tvrde vodeći proizvođači u zemlji. Sa svojim geografskim položajem i vrlo povoljnim klimatskim uslovima naša zemlja bi mogla da bude daleko veći proizvođač ovog voća
Dozvoljena količina otrova iz plesni aflatoksina u mleku na domaćem tržištu od 1. januara ponovo je spuštena na nivo koji se primenjuje u EU, od 0,05 mikrograma po kilogramu. Afera sa aflatoksinom otvorila je pitanje da li je prihvatanje evropskih standarda ishitreno i nedovoljno pripremljeno, ali i ukazala na slabosti našeg sistema kontrole tržišta.
Po obimu proizvodnje i privrednom značaju u grupi jagodastog voća u našoj zemlji malina je na prvom mestu. Istovremeno, u svetskoj produkciji ove vrste voća, u zavisnosti od godine, Srbija zauzima od drugog do četvrtog mesta, kaže naučnik čačanskog Instituta za voćarstvo, Aleksandar Leposavić.
I taman kad se stekao utisak da je vraćanje poljoprivrednog zemljišta pravim vlasnicima u postupku restitucije počelo da se odvija bez većih problema, ispostavilo se da nije tako.