Subotica: Uskoro akcioni plan za organsku proizvodnju
U kom pravcu treba da ide razvoj organske proizvodnje u Subotici utvrdiće Akcioni plan njenog razvoja za naredni petogodišnji period.
U kom pravcu treba da ide razvoj organske proizvodnje u Subotici utvrdiće Akcioni plan njenog razvoja za naredni petogodišnji period.
NLB banka Beograd objavila je rezultate III Konkursa za izbor najboljeg projekta u oblasti organske proizvodnje i prerade hrane. Za najbolji projekat proglašen je „Bio bašta Čikoš“ Arpada Čikoša iz Totovog Sela kod Kanjiže kome je uručena nagrada u vrednosti od milion dinara.
Subotički poljoprivrednici su među pionirima organske proizvodnje u Srbiji. Uz pomoć stručnjaka sa visokoškolskih institucija i nevladinog sektora već dve decenije, na severu Bačke, razvija se ekološka proizvodnja. Na 10. “Biofestu” predstavljeni su i konkretni rezultati.
Organskom proizvodnjom u Srbiji bavio se prošle godine 1.281 proizvođač, što je za 220 više nego prethodne godine, a ukupna površina pod ovom proizvodnjom iznosila je 8.228 hektara, odnosno 1.888 hektara više u odnosu na 2012.
Netaknuta priroda predela u okolini Foče u Republici Srpskoj, pašnjaci puni lekovitog bilja, čisti i nezagađeni izvori vode, zaveli su i dvojicu biznismena poreklom iz Sarajeva i Beograda, kada su odlučili da na pašnjacima sela Zlatni bor (opština Foča) primene iskustva koja donose iz Švajcarske i naprave organsku farmu.
Svaki organski proizvod na vidljivom mestu mora da nosi nacionalni znak kao i broj sertifikata. Ovo se odnosi kako na domaće, tako i na uvozne proizvode koji svi prolaze kontrolu sertifikacione kuće u Srbiji. Tek uz ova dva znaka, potrošači mogu da budu sigurni da su kupili organski proizvedenu hranu – kaže za Danas Ivana Simić, generalna sekretarka Nacionalne asocijacije za organsku proizvodnju Serbia organica.
U organskoj poljoprivredi, proizvođače koji su taj posao i započeli polako zamenjuju mlađe generacije. To je dobar signal, ocenjuju stručnjaci. Međutim, upozoravaju i da, uprkos nesumnjivim ekonomskim i prirodnim potencijalima za tu proizvodnju, država nedovoljno značaja pridaje organskoj proizvodnji hrane.
Premda skuplja dva do tri puta od dobijene na konvencionalan način, organska hrana ima sve više kupaca i u svetu i kod nas. Domaće voće sa organskih voćnjaka mahom odlazi u izvoz, ali su namirnice sa oznakom organsko sve prisutnije i na našim pijacama i u rafovima trgovinskih lanaca.
Za savremenog potrošača pravi je izazov kako da pronađu namirnice u kojima genetički modifikovanih organizama nema ni u tragovima? Odgovor na to pitanje leži u organski proizvedenoj hrani. Problem je, međutim, što su ti proizvodi za većinu kupaca u Srbiji – preskupi.
Najkvalitetnije životne namirnice kod nas su iz organske i biodinamičke proizvodnje. Najzdravije kozje i konjsko meso. Paradajz, krastavac i patlidžan imaju prolaznu ocenu
Zapuštene javne zelene površine neizbežan su, a još manje privlačan prizor u gradovima u Srbiji. Izuzetak ne čini ni glavni grad. Učesnici projekta Baštalište, koji se godinu dana provodi u Beogradu, nude rešenje – poljane pod korovom pretvaraju u baštenske zajednice.
Putem projekta “Okolišno prihvatljiv, novi organski pristup poljoprivredi u prekograničnom području Srbije i Bosne Hercegovine – ENO Agri”, finansiran od Evropske komisije, Savez udruženja organskih proizvođača zajedno sa SERDA-om raspisao je javni poziv za proizvođače koji tek ulaze u organsku poljoprivrednu proizvodnju, da se sertifikuju i da svoju proizvodnju podvrgnu kontroli sertifikacije.
© 2026 · www.agronews.rs
- WORDPRESS veb lokacija sa Sebastian Paulke -