Uprkos investicijama i državne pomoći u vinogradarstvo i vinarstvo, podizanju novih zasada loze i podruma za proizvodnju, vina iz Srbije su i do dvadesetak odsto skuplja od istovetnih, stranih. Vinari tvrde da nije tako jer, kažu, ipak nije reč o vinima istog kavliteta i upozoravaju na visoke troškove domaće proizvodnje.
Država je u poslednjih desetak godina pomogla vinogradarima u podizanju novih zasada sa više od milijardu i osam stotina miliona dinara. Tim poslom počeli su da se bave i oni koji pre toga nisu gajili vinovu lozu.
Iz agrarnog bužeta dobili su novac za kupovinu kalema, stubova i žice.
Zahvaljujući i podsticajima Države u poslednje vreme podignuto je oko dve hiljade hektara novih vinograda. Pre četiri godine registrovano je 250 proizvođača vina.
Vinari tvrde da su naša vina skuplja zbog troškova proizvodnje i da su najčešće kvalitetnija od onih iz uvoza.
Inače, buteljka crvenog vina malih vinarija prodaje se po ceni od oko hiljadu dinara. Dobri poznavaoci vina kažu da su recimo francuska vina sličnog kvaliteta jeftinija za dvadesetak i više procenata.
“Po meni su u prednosti uvozna vina koja su daleko, daleko jeftinija u nabavnoj ceni iako to nisu vina istog kavaliteta”, ističe Saša Jović, proizvođač vina.
U poslednje vreme nadležno ministarstvo ne pomaže kao pre, kažu oni koji podižu nove zasade vinograda. Inače, za hektar vinograda potrebno je izdvojiti do 15 do 20 hiljada evra.
“Objektivno tvrdim da vina domaćih proizvođača zaista nisu skupa, jednostavno su ukalkukisani izuzetno visoki troškovi proizvodnje”, kaže Gvozden Radenković iz Udruženja vinogradara i vinara Srbije.
Ima proizvođača koji navode razloge zašto tvrde da su vina istog kvaliteta iz novih vinarija skuplja od inostranih.
“Uložen je veliki kapital. Možda su vinari hteli malo brže da povrate taj novac, pa su podigli cene više nego što treba”, kaže Milutin Stojšić, proizvođač vina.
Slobodan uvoz i tržište Evropske unije naterao je proizvođače u Sloveniji da posebnu pažnju posvete kvalitetu vina jer ga on vodi do kupaca.
“Više prodajemo van. Cene smo popravili. Imaš i onih podruma koji su propali zbog kvaliteta. Nisu shvatili ozbiljno posao dok su bili zaštićeni pa su preterali s cenama i posao je propao”, smatra Dušan Kristančič, proizvođač vina iz Nove Gorice.
I naše tržište se sve više otvara za vinare iz Evrope, Amerike, Australije i Južne Amerike.
U tim zemljama vinogradarstvo i vinarstvo su takoreći industrijska grana sa svojim zakonima.
U cenu vina ne smeju da se ukalkulišu nestručno poslovanje ili propusti u vinogradu i podrumu. Uzgoj loze i nega vina traže veliko iskustvo i znanje bez koga nema ni zarade.
RTS.