Potrebno je da se pojačaju intenzitet i brzina ulaska poljoprivrednika u organsku proizvodnju, a to je moguće samo uz ozbiljno učešće države, zaključeno je prvoj radnoj sednici Grupacije za organsku proizvodnju Privredne komore Vojvodine
U Vojvodini se nalazi malo više od polovine ukupnih površina pod organskom proizvodnjom u Srbiji, rečeno je na sednici Grupacije za organsku proizvodnju PKV, uz opšti zaključak da bi država na svim nivoima trebalo znatno više da podrže ovaj vid proizvodnje.
Organska proizvodnja je, kako je naveo prof. dr Branislav Vlahović, zastupljena na malo manje od 15.000 hektara, odnosno na samo 0,41 odsto ukupnih poljoprivrednih površina, a ovom proizvodnjom bavi se manje od 3.000 poljoprivrednika. Sam plasman proizvoda, kako je naveo Vlahović, ne bi bio problem jer je vrednost tržišta organskih proizvoda u Srbiji oko 40 miliona dolara, dok je u Nemačkoj ovo tržište vredno više od osam milijardi evra.
– Evropska unija, i pored velike proizvodnje, nema dovoljno organske hrane, tako da je to velika šansa za nas – jasan je Vlahović. – I sada mi izvozimo organskih proizvoda u vrednosti od 19 miliona dolara, od čega 70 odsto završava u EU, ali kada se uzme u obzir da se u Austriji, na primer, može kupiti više od 9.000 organskih artikala, a da se kod nas taj broj meri destinama, jasno je u kakvoj se situaciji nalazimo, i koliko treba da radimo na razvoju.
U Srbiji je, inače, za podsticaje u organskoj proizvodnji, prošle godine izdvojeno oko 750.000 evra, a u EU proizvođači u zavisnosti od vrste proizvodnje imaju podršku od 245 do više od 700 evra po hektaru.
Gordana Šoškić, iz Taraša kod Zrenjanina, koja sa porodicom gaji organsko povrće na oko sedam hektara, takođe je istakala kako je veoma važno da se pronađu nove linije za podršku organskoj proizvodnji.
– Zasada je tu podrška za sertifikaciju zemljišta – navela je Šoškićeva. – Ako bismo dobili više podrške, to bi automatski značilo da nismo sami, a i država bi imala daleko više koristi.
Subvencije
Novi Sad, u kojem se organskom proizvodnjom trenutno bavi sedam poljoprivrednika, na oko 5,5 hektara, kako je naveo Milorad Radojević, član Gradskog veća zadužen za privredu, jedina je lokalna samouprava koja sa 100 odsto subvencioniše troškove sertifikacije zemljišta.
– Novi Sad kontinuirano od 2011. godine podržava organsku poljoprivredu – istakao je Radojević. – Uz ovaj vid podrške, tu je i podrška u nabavci semena, a takođe i za studijska putovanja organskih proizvođača.