Plansko navodnjavanje nam možda ne ide od ruke, ali zato se umeće đubrenja reka uspešno prenosi sa generacije na generaciju
Iako se trenutno najviše priča o ekološkim bombama na Limu i Drini, ne zaboravimo beskrajnu izložbu đubreta duž cele Velike Morave, na Ibru, ili veličanstveni miris Beograda kada se fekalije sruče u ušće Save u Dunav.
Đubrenje reka je u Srbiji ujedinilo selo i grad, stanovnike i opštinske vlasti, i pokazalo se kao poslednji bastion jugoslovenskog bratstva i jedinstva.
Početak ove nedelje je obeležila vest da su nadležne službe počele čišćenje i uklanjanje otpada iz jezera Potpeć u jugozapadnoj Srbiji. Odatle su u prvim danima nove godine stigle zastrašujuće slike kako rekom plutaju gomile plastičnih flaša, frižidera, guma, kućnih aparata, pa čak i jedan mrtvački sanduk. Slična je situacija bila i na Drini kod hidroelektrane u Višegradu, a zbog pucanja sajle koja zaustavlja otpad, đubre je stiglo do brane i ugrozilo proizvodnju električne energije.
Ali ekološke bombe koje plutaju Limom i Drinom, nisu jedine. Širom Srbije građani bacaju sve što stignu u reke ili na rečne obale, pa su prizori raznolikog smeća, u kojem ”nema šta nema“ pre pravilo nego izuzetak na ovdašnjim vodotokovima.
Kada se govori o podizanju ekološke svesti među građanima, onda bi trebalo imati u vidu da nesavesni pojedinci imaju uzor u lokalnim samoupravama. Ugledaju se na opštinske vlasti koje su od reka napravile gradske deponije.
Ljubovija je svoju deponiju smestila na Drini, a Priboj, Prijepolje i Nova Varoš su od Lima napravili smetlište. Tako Drina može da se podiči podatkom da se na njoj nalazi preko 50 divljih i gradskih deponija.
Nekada jedna od najčistijih evropskih reka, Lim je danas praktično jedna ogromna kanta za đubre. Ovo đubre je plod bratstva i jedinstva, koje očigledno nije zamrlo bar na ovom polju. U neveseloj konkurenciji koja reka u Srbiji će među prvima osvanuti ”mrtva“ je i Velika Morava, koja predstavlja kilometarsku deponiju, budući da je zagušena smećem u gotovo čitavom toku.
Velika Morava je beskrajna izložba otpada. Duž reke ima na hiljade deponija, gotovo na svakih 200 do 300 metara, ili bolje rečeno svuda gde može da se priđe kolima. Od đubreta su se odbranila samo nepristupačna mesta, a to je tek oko deset odsto celokupnog toka reke. Neki budući arheolozi bi mnogo toga mogli da utvrde o ovom vremenu i na osnovu ostataka iz klanica koji su završili naveliko u Velikoj Moravi.