Kada je reč o predstojećoj prolećnoj setvi i njenoj strukturi, upućeni u poslovanje primarnog agrara kažu da će se ratari poučeni lanjskim lošim iskustvom u proizvodnji suncokreta najverovatnije ove godine opredeliti za povećanje površina pod kukuruzom.
Đorđe Bugarin sekretar u Privrednoj komori Vojvodine mišljenja je da će paori u nastupajućoj prolećnoj setvi zasigurno zasnovati proizvodnju onih kultura za koje se zna cena unapred, kao što je to slučaj sa šećernom repom ali i onih biljnih vrsta koje mogu čuvati u sopstvenim skladištima poput kukuruza i prodavati kada je najbolji ekonomski momenat.
Janoš Ileš ratar iz Bačkog Petrovog Sela rekao je da je saglasan sa ratarima iz Banata, da bi prerađivači suncokreta i uljare morale do 1. marta odnosno pre nastupanja optimalnih setvenih agrorokova, da izađu sa minimalnom zagarantovanom otkupnom cenom te uljarice ,što je i preduslov za dobro poslovanje.
Da je model zagarantovane otkupne cene suncokreta nešto što bi trebalo da zaživi na relaciji primarni agrar i prerađivački sektor potvrdio je i Imre Gortva direktor Poljoprivrednog preduzeća Agrocentrum u Bečeju.
On smatra da bi poljoprivrednici pre setve suncokreta morali biti upoznati sa njegovom cenom kao i to da ona ne bi smela biti manja od 300 evra po toni.
I stručnjaci kažu da je dobro to što je započeta priča o minimalnoj zagarantovanoj otkupnoj ceni i kod suncokreta , kako bi se znali uslovi unapred i planirala ulaganja ratara u proizvodnju.
Dr Vladimir Miklič iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu izjavio je za RTV da se nada da će prerađivači razmisliti o ovom predlogu ratara i da će blagovremeno izaći sa zagarantovanom minimalnom otkupnom cenom suncokreta.
Stručnjaci procenjuju da će pod suncokretom ovog proleća biti zasejano oko 160.000 hektara oranica što je inače površina koja zadovoljava potrebe prerađivačke industrije Srbije i omogućuje izvoz domaćeg semena.
RTV