Temperatura koje u jutarnjim satima opada do minus deset stepeni Celzijusa, i to uz golomrazicu, može da ošteti zasejanu pšenicu, rekla je agenciji Beta savetodavac za zaštitu bilja iz Poljoprivredno stručne službe u Prokuplju Ivana Obradović
“Na pšenici je primećeno prisustvo rđe i pepelnice, pa ratari treba da prate bolest i u fazi bokorenja da je tretiraju fungicidima (preparatima za suzbijanje fitopatogenih gljiva)”, rekla je Obradović.
Istakla je da hladnoću najbolje podnosi koštičavo voće – višnje, šljive, kajsije, breskve i trešnje, te da voćari koji su u optimalnom roku primenili agrotehničke mere ne treba da strahuju od toga da će im mraz oštetiti voćke, rekla je Obradović.
Stabla tokom zime treba dvaput okrečiti rastvorom kreča, sumpora, soli i “repelenta” za odbijanje divljači i glodara.
Za zimsko orezivanje voćnjaka, prema njenim rečima, još nije optimalno vreme jer je previše hladno za to, te taj posao treba odložiti za februar.
“Nakon rezidbe, u periodu što bližem početku vegetacije, voćke treba prskati sredstvima za zimsku zaštitu na bazi bakra i mineralnog ulja” koja će ih uspešno zaštititi od biljnih bolesti i parazita koji zimuju u kori drveta, rekla je Obradović.