Da li će poljoprivreda videti neki dinar preko subvencija i ima li nešto i za poljoprivrednike od najavljene direktne državne pomoći, izgleda da nikom još nije do kraja jasno
Naime, poljoprivrednici nisu pomenuti prilikom nedavnog predstavljanja paketa mera za pomoć privredi, osim u smislu povoljnih kredita, što je mnogima zasmetalo, pa su se javila i neka strukovna udruženja koja su ukazala na veliki značaj poljoprivredne proizvodnje u ovim kriznim vremenima. A nadležni, s druge strane, ističu da poljoprivreda nije ugrožena.
Stručnjaci se slažu da je ključno omogućiti poljoprivrednicima da nesmetano rade. Prema rečima ekonomiste Milojka Arsića, najvažnije je da se poljoprivrednicima uvaže specifičnosti posla sa stanovišta policijskog časa. – Nema potrebe da se na tome u njihovom slučaju toliko insistira, jer čovek na njivi je vrlo izolovan i teže može da se zarazi ili da nekog zarazi – ističe Arsić.
On za ekapiju kaže da nije do kraja jasno da li poljoprivrednici imaju pravu na najavljenu direktnu pomoć države u vidu minimalaca, te da će se to verovatno rešavati putem podzakonskih akata. – Ali to njima nije ni neophodno, potrebno im je pre svega da im se omogući da obavljaju poljoprivredne radove, ali i da se otvori tržište kako bi mogli da prodaju poljoprivredne proizvode, na primer za rano povrće koje je veliki problem trenutno i koje će propasti ako se ne proda – kaže Arsić.
On smatra da pijace treba vratiti u nekom obliku, te da e-prodaja voća i povrća nije održivo rešenje. – Možda je moguće napraviti veće rastojanje između tezgi ili smanjiti broj tezgi, a elektronska prodaja je za mnoge od njih nepoznanica. Pritom, to neko treba i da preveze, a neće niko za tri veze rotkvica da vozi 10 kilometara – kaže Arsić.
Agrarni analitičar Žarko Galetin kaže da registrovano poljoprivredno gazdinstvo, odnosno njegovog nosioca, zakon jeste regulisao kao preduzetnika, i da bi po tom osnovu on trebalo da dobije državni minimalac, ali nije siguran da će se to desiti. On takođe upozorava na probleme sa dozvolama za obrađivanje zemlje.
– U jeku je prolećna setva, i umesto da država kaže poljoprivredniku “stavi u džep fotokopiju registracije poljoprivrednog gazdinstva i svoja lična dokumenta da dokažeš da si nosilac gazdinstva, pa idi u atar”, on mora prvo da podnosi zahtev ministarstvu i da prolazi čitavu proceduru za dozvolu za rad – upozorava Galetin.