Najnoviji podaci hrvatskog Državnog zavoda za statistiku pokazali su da cena poljoprivrednog zemljišta, kako se približava ukidanje moratorijuma na zabranu prodaje zemlje strancima (2020. godine), sve više raste, sa zemljom se sve više trguje, ali se izgleda na njoj sve manje proizvodi
Objavljena analiza hrvatskog Državnog zavoda za statistiku tako je pokazala da je prosečna cena kupljenih oranica u Hrvatskoj prošle godine iznosila 22.428 kuna za hektar, pri čemu je cena u Jadranskoj Hrvatskoj bila za čak 15.184 kuna veća nego što je to na kontinentu gde se obavlja najveći deo poljoprivrede. Cena jednog hektara oranica u Dalmaciji iznosila je 36.955 kuna, dok je to u kontinentalnom delu Hrvatske bilo 21.771 kuna.
Cene zemlje nastavile su rasti, pa su tako u 2017. u odnosnu za godinu ranije bile na nivou cele RH veće za 1.072 kune po hektaru. U Jadranskoj Hrvatskoj cena je povećana za 947 kuna, a na kontinentu za 1078 kuna. Kako se približava ukidanja moratorijuma na prodaju zemlje strancima, koji ističe 2020. godine, tako se očigledno i tržište dinamičnije razvija. To se vidi i kada se uporede podaci od 2016. godine. Naime, tada je u odnosu na godinu dana ranije prosečna cena hektara bila veća za 401 kunu, pri čemu je u jadranskoj Hrvatskoj pala za 783 kune, a na kontinentu je rasla za 451 kunu.
Takozvana zelena plaćanja, podsticaji koji su postali vrlo popularni u Hrvatskoj uticali su i na rast cena pašnjaka i livada. Podaci DZS pokazuju da su cene livada prosečno na nivou države rasle u godinu dana za 1.021 kunu, pri čemu na kontinentu za 1.118 kuna, a u Jadranskoj Hrvatskoj za 782 kune. Kod pašnjaka je nešto slično, na razini RH za 901 kunu, pri čemu u Jadranskoj Hrvatskoj za 1.035 kuna, a na kontinentu za 766 kuna.
Demografsko odumiranje i rast tržišta zemljom
Da se nešto čudno i neobjašnjivo dešava na tržištu poljoprivrednog zemljišta pokazala je i nedavno izdata publikacija koju je izradio Ekonomski institut Zagreb. Naime, na tržištu svih nekretnina u razdoblju od 2012. do 2017. godine ostvareno je čak 536.811 transakcija, pri čemu se najveći broj odnosio na transakcije poljoprivrednim zemljištem. U razdoblju od 2012. do 2017. godine ostvareno je ukupno 217.846 kupoprodajnih transakcija poljoprivrednih zemljišta.
I njihova je analiza pokazala da je poljoprivredno zemljište bilo najskuplje na Jadranu, a u deset tamošnjih jedinica cena je bila veća od 100 kuna po kvadratnom metru.
Stručnjaci s EIZ zaključili su kako ova slika zapravo dramatično prikazuje ekonomsko i demografsko odumiranje istoka Hrvatske, središnje Hrvatske i celog kontinentalnog dela.
Za razliku od analitičara poljoprivrednici ipak tvrde da se dobri komadi zemlje, posebno na istoku zemlje prodaju po daleko višim cenama nego što to pokazuje statistika. Tvrde kako je potražnja za zemljom velika, te da koliko god je se ponudi – sve plane u kratkom vremenu, a najbolji hektari vrede poput suvog zlata. Uvereni su da je cena zemlje u Dalmaciji daleko atraktivnija zbog mogućnosti prenamene u građevinsko zemljište ili mogućnosti da se ona iskoristi u turističke svrhe.
