Domaći povrtari se umesto razvoja plasteničke proizvodnje i prodaje ranog povrća na pijaci okreću gajenju na otvorenom. Veće površine im obezbeđuju saradnju sa marketima. Ono čemu srpski proizvođači povrća treba da teže je da procentualno i srazmerno našoj površini sustignu EU pokazatelje
”Na četiri odsto ukupnih obradivih površina proizvede se preko 450 miliona tona povrća za pola milijarde ljudi. E ove trendove i mi moramo pratiti”, rekao je Žarko Ilin, profesor na novosadskom Poljoprivrednom fakultetu, prenosi RTV.
Povrtarska proizvodnja u Srbiji u okviru biljne proizvodnje učestvuje sa 3,5 odsto. Godišnje se zaseje 130.000 hektara što je dovoljno za domaće potrebe, ali je 5.400 hektara stalnih i povremenih plastenika nedovoljno, zbog čega smo uvoznici ranog povrća.