Zarazna bolest slinavka i šap nedavno se, nakon 13 godina, ponovo pojavila u Evropi, u oblasti Brandenburg, zapadno od Berlina. Stručnjaci smatraju da, ukoliko se proširi, ona može da napravi veliku ekonomsku štetu i da opustoši stočni fond
Iz Ministarstva poljoprivrede su upozorili da ova zaraza prouzrokuje značajne ekonomske štete, zbog čega se nalazi na listi najopasnijih bolesti Svetske organizacije za zdravlje životinja. Oni su dodali i da je poslednji slučaj slinavke i šapa u Srbiji zabeležen 1996. godine na teritoriji Kosova i Metohije.
Zbog toga je Ministarstvo poljoprivrede izdalo naredbu o preduzimanju mera za sprečavanje unošenja zarazne bolesti slinavka i šap u Srbiju. Ta naredba podrazumeva zabranu uvoza i provoza pošiljaka poreklom iz zemalja u kojima postoji sumnja ili je potvrđena ova bolest. Ove mere zabrane uvoza i provoza pošiljaka mogu se proširiti, smanjiti ili ukinuti, zavisno od analize rizika i praćenjem kretanja bolesti, poručili su iz Ministarstva.
Doktor veterinarske medicine i virusolog Milanko Šekler za Danas objašnjava da je to jedna od ekonomski najproblematičnijih virusnih bolesti za stočarstvo. ”Od nje oboljeva više vrsta, glavna su goveda, ali i svi drugi papkari. Mogu da obole i bivoli kao što se desilo sada u Nemačkoj“, pojašnjava on.
Šekler ukazuje da u Evropi već dugo nema te bolesti. ”Poslednji slučaj bio je 2011. u Bugarskoj, na granici sa Turskom. Zbog toga se ne primenjuju vakcinacije, već se neškodljivo uklanjaju životinje, odnosno ubijaju se sve koje su obolele“, navodi on.
Koliko ova bolest može da bude ekonomski štetna, Šekler pokazuje na primeru Velike Britanije iz 2001. godine. ”Oni su tada zbog ove bolesti ubili šest miliona goveda, a šteta je iznosila oko devet milijardi evra i te godine je devalvirala funta oko 10% samo zbog slinavke i šapa“, podseća on. ”Tu nastaju i indirektne štete, jer ne može da se uvozi i izvozi, zato je posebno problematično za zemlje koje su veliki izvoznici kao što je Nemačka“, ukazuje Šekler.
On dodaje da je dobro što se to pojavilo kod bivola i što su te životinje odmah ubijene. ”Pozitivno je i to što u ovom nadzoru koji su radili od pojave bolesti nisu zabeležili nikakvo širenje, jer su oni preventivo ubili životinje na još nekoliko najbližih farmi. Ali nisu našli ni izvor infekcije“, navodi Šekler. Nemci su pedantni, kako kaže, pa su verovatno sve uradili po propisima.