Udruženje pčelara Kikinde pokrenulo je inicijativu da se suncokretovom medu, proizvedenom u Vojvodini, zaštiti geografsko poreklo i da taj prirodni proizvod sa ovog podneblja postane vojvođanski brend. Inicijativa je ozvaničena u okviru pčelarsko-turističke manifestacije, koja je u Kikindi okupila pčelare iz naše zemlje, Hrvatske i Rumunije.
Kikindski pčelari, i njihove kolege sa drugih područja složni su u oceni da se suncokretov med sa ovog područja, po kvalitetu znatno izdvaja od drugih, pa je povučen konkretan potez u ozvaničenju ove inicijative. Predsednik Udruženja pčelara Kikinde, Saša Čolak naglasio je da je ovo prvi korak u proceduri brendiranja suncokretovog meda, te da ovo geografsko područje treba staviti pod zaštitu.
– Po kvalitetu naš suncokretov med je drugi u Srbiji. Jedino je med od heljde kvalitetniji, ali ga ima prilično malo na planinama Zlatara – rekao je Saša Čolak.
– Naš suncokretov med treba da se brendira i ovo geografsko područje staviti pod zaštitu. Zašto bi neko sa strane dolazio i uzimao naš suncokretov med pa ga prodavao kao visokobrendirani proizvod. Pre svega idemo na zaštitu imena i porekla suncokretovog meda, koji to zaslužuje, a samim tim i na zaštitu interesa kikindskih i svih vojvođanskih pčelara čije pčele idu na ispašu na polja pod suncokretom i sakupljaju dragoceni nektar – dodao je.
Predsednik Saveza pčelarskih organizacija Vojvodine, Stojan Anđelković pozdravio je incijativu da suncokretov med ovdašnjih pčelara bude brendiran. Domaćini su se pohvalili gostima da u kikindskom ataru raspolažu sa 2.500 košnica i da Udruženje pčelara Kikinde broji više od 150 članova. Oni su uvereni su da će njihova inicijativa što pre biti realizovana, i da će od nje imati koristi svi vojvođanski pčelari.
You also might be interested in
Vojvođanskoj poljoprivedi neophodne su znatne investicije kako bi se modernizovala i priključila evropskom trendovima u agrarnoj i prehrambenoj industriji, saglasni su vodeći agrarni biznismeni
Naučno-stručno savetovanje ”Dobar dan domaćine“ održaće se tokom februara i marta na više lokacija u Vojvodini
Prečanski ratari u prošlosti se nisu mogli u potpunosti pouzdati u to da će uz pomoć vetra i vetrnjača žito blagovremeno pretvoriti u brašno. Bez brzih potoka i reka, vodenice su, takođe, za njih bile veliki investicioni rizik. Spas su našli u takozvanim suvim mlinovima, čija su pokretačka snaga bili - konji
Pretraga
Nedavne poruke
- Zašto nema prasadi na stočnim pijacama u Srbiji?
- Orban: Poljoprivrednici se moraju zaštititi od ukrajinskog dampinga žitarica
- Prvi javni poziv za poljoprivredne subvencije – 3. aprila
- Sutra vebinar za izvoznike svežeg voća i povrća u Veliku Britaniju
- FAR: Država nema dovoljno novca za autohtone rase
Aktuelne teme
agrarna politika
agrarni budžet
agrobiznis
bezbednost hrane
biodiverzitet
branislav nedimović
državno poljoprivredno zemljište
eu
evropska unija
fao
gmo
investicije
izvoz
klimatske promene
konkurs
kukuruz
ministarstvo poljoprivrede
obnovljivi izvori energije
organska proizvodnja
pks
Poljoprivreda
poljoprivredni proizvodi
poljoprivredno zemljište
poplave
povrtarstvo
prehrambena industrija
privatizacija
produktna berza
pšenica
ratarstvo
ruralni razvoj
rusija
snežana bogosavljević bošković
soja
srbija
Stočarstvo
subvencije
tržište
tržište žitarica
ujedinjene nacije
usevi
vinogradarstvo
vojvodina
voćarstvo
zaštita životne sredine