Uredba kojom su trgovačke marže ograničene na maksimalno 20 odsto biće na snazi još tokom februara, a prestaje da važi 1. marta, pošto je doneta na period od šest meseci. Iako je cilj bio da ublaži rast cena, dosadašnji efekti su neujednačeni: deo proizvoda je pojeftinio, kod nekih se razlika jedva primećuje, dok su pojedini artikli – posebno sezonske namirnice i čokolada – u međuvremenu i poskupeli
U susret isteku uredbe, Ministarstvo trgovine najavilo je Zakon o trgovačkim praksama, koji bi trebalo dugoročno da uredi odnose između trgovaca i dobavljača. Predlog bi, prema najavama, trebalo da se nađe pred Narodnom skupštinom Republike Srbije tokom prolećnog zasedanja, prenosi Nova ekonomija.
Nacrt zakona uvodi stroga pravila za promet kvarljivih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda: trgovci ne bi smeli jednostrano da menjaju ključne ugovorne odredbe (cenu, kvalitet i količinu), niti da kasno otkazuju narudžbine kvarljive robe. Zabranilo bi se i prebacivanje troška propasti ili gubitka robe na dobavljača ako se to dogodilo u prostorijama trgovca. Predviđene su ”crna lista“ zabranjenih praksi i ”siva lista“ uslovno nepoštenih praksi, među kojima su naknade dobavljaču za ulistavanje proizvoda, skladištenje, izlaganje ili marketinške aktivnosti, kao i naglo smanjenje porudžbina u neadekvatnom roku.
Posebno je značajna zabrana komercijalne odmazde (uklanjanje proizvoda iz ponude, smanjenje naručenih količina, obustava promocija), uz mehanizam nagrađivanja uzbunjivača: fizičko lice koje dostavi odlučujuće dokaze moglo bi da dobije 10 odsto izrečene kazne, uz zaštitu identiteta.
Za sprovođenje bi bila zadužena Komisija za zaštitu konkurencije, dok bi kontrolu poštovanja ugovornih obaveza obavljala Tržišna inspekcija.
Ekonomista Dragovan Milićević ocenjuje da država ovim pokušava da zaštiti dobavljače, posebno manje, u lancu u kojem veliki trgovci često diktiraju uslove.
Profesor Ljubodrag Savić smatra da je zakon bolje rešenje od uredbi, ali upozorava da će presudna biti dosledna primena, naročito u uslovima slabe konkurencije i manjka inspektora.
Na potrebu veće konkurencije i transparentnosti ukazuje i Dejan Gavrilović iz udruženja Efektiva, uz poruku da bez čvrste kontrole i jasnog informisanja javnosti efekti mogu ostati ograničeni.

