Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa Evropskom unijom u 2014. godini donosi gotovo potpunu trgovinsku liberalizaciju poljoprivrednih i industrijskih proizvoda. Izuzetak su samo neki poljoprivredni proizvodi koji će biti zaštićeni sve dok Srbija ne uđe u EU.
Proces snižavanja carina realizovao se fazno, po godinama, i naša privreda i poljoprivreda su se postepeno prilagođavale konkurenciji iz Evropske unije. Proces liberalizacije je započet 2009. godine i prema SSP snižavanje carina se odvija u tranzicionom periodu od šest godina.
Zbog značaja određene robe i potrebe za dužom zaštitom i prilagođavanjem konkurenciji iz EU, prema Sporazumu postoje proizvodi koji će imati carinsku zaštitu i nakon isteka tranzicionog perioda. To su sve vrste mesa, klanični proizvodi, jogurt, kiselo mleko, maslac, razni sirevi, med, krompir, salata, krastavci, kukuruz šećerac, povrće, suve šljive, pšenica, brašno, kobasice, testenine, džemovi, voće, voćni sokovi, jabukovača, kruškovača, duvan, šećer, ulje od suncokreta.
U 2014. godini u potpunosti se ukida carina na uvoz iz EU za: ćureće i kozje meso, svinjsku masnoću, surutku, jaja, kaleme, sečeno cveće, crni luk, šargarepu, mahunasto povrće, dinje i lubenice, kruške, kajsije, trešnje i višnje, breskve, nektarine, šljive, maline, suvo voće, mlevenu papriku, prženu kafu, ječam, seme kukuruza, suncokret za setvu, seme šećerne repe, hmelj, jestivu mast, ulje od uljane repice, margarin, voćne sokove, sirće, suncokret i hranu za životinje.
Stručnjaci smatraju da potencijalnim uvozom nismo ugroženi, jer iz EU se najviše uvozi južno voće (pomorandže), duvan, svinjsko meso, palmino ulje, koncentrati za proizvodnju bezalkoholnih pića, razni aditivi i dodaci ishrani, žvakaće gume i dečija hrana. Uglavnom je reč o proizvodima, izuzev svinjskog mesa, koji ne spadaju u naše tradicionalne proizvode, te zato ne treba da postoji bojazan kada je u pitanju naša domaća poljoprivredna i prehrambena industrija.
Inače, u slučaju zaštite domaće proizvodnje, Sporazum sa EU veoma precizno predviđa sve situacije koje bi mogle da utiču na ugrožavanje domaće proizvodnje od prekomernog uvoza iz EU. Naime, u Sporazumu postoji zaštitna klauzula koja predviđa privremeno podizanja carina ukoliko dođe do naglog i prekomernog uvoza bilo kog proizvoda koji bi mogao da ugrozi domaću proizvodnju. Ove tvrdnje moraju biti potkrepljene podacima i analizama koje po pravilu pripremaju i obrazlažu predstavnici privrede ili njihova udruženja i privredne komore.
Ukoliko posmatramo odnose razmene između EU i Srbije kada je poljoprivreda u pitanju, može se zaključiti da su srpski poljoprivredni proizvodi konkurentni, jer Srbija kontinuirano, iz godine u godinu ostvaruje suficit u razmeni poljoprivrednih proizvoda sa EU. Znači, i pored toga što je došlo do snižavanja carina prethodnih godina Srbija Evropskoj uniji prodaje više poljoprivrednih proizvoda, nego što ih kupuje iz EU. Ovaj suficit u proseku u poslednje tri godine iznosi oko 400 miliona evra.
Preostali industrijskih proizvodi koji će u 2014. godini biti potpuno liberalizovani su: kozmetički proizvodi, obuća, tašne, odevni predmeti, šporeti, usisivači, mikseri za hranu, sokovnici, oprema za kupatila, sanitarni proizvodi, stono i kuhinjsko posuđe, vrata, prozori, roletne, kancelarijski ili školski pribor, spoljne pneumatske gume, traktori, motorna vozila za prevoz 10 ili više lica, motorna vozila za prevoz robe, bicikli, proizvodi od drveta, proizvodi od kamena, gipsa, cementa, keramički proizvodi, mešalice za beton, oružje i municija i njihovi delovi.
Politika