U Srbiji vlada bezrazložan strah da će 2017. od kada stranci mogu da kupuju zemlju u Srbiji, svo poljoprivredno zemljište preći u njihove ruke, izjavio je šef ekonomskog odeljenja EU delegacije u Srbiji, Frejk Janmat.
Janmat je istakao da se nikakva masovna prodaja zemlje od 2017. ne očekuje. On je podsetio da je u Srbiji prodaja zemlje strancima bila moguća pre nego što je sa EU potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, što je, smatra on, dokaz da je danas strah neopravdan.
– S druge strane, ako dodju stranci to je šansa da se poveća produktivnost u Srbiji, jer će oni doneti nove tehnologije, koje će pogurati proizvodnju – rekao je Janmat na konferenciji Agrarna politika Srbije.
Prema njegovim rečima, i u drugim zemljama, koje su se pridruživale Evropskoj Uniji, druge članice su kupovale zemlju ali, nisu pokupovale sve.
Hrvatski pregovarač sa EU u oblasti poljoprivrede, Ružica Gelo, rekla je da će u Hrvatskoj prodaja zemlje strancima, biti moguća od 2020. ili čak od 2023.godine.
– U našem slučaju, to je bilo izuzeto, iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i u startu smo dobili period odlaganja od sedam godina. U slučaju da dodje do značajnije prodaje zemlje strancima, predvidjeno je da možemo da uvedemo i dodatnu zaštitu od još tri godine – objasnila je Gelo.
Kostić: Koga briga čija je zemlja
Vlasnik MK grupe Miodrag Kostić kaže da strancima ne bi trebalo zabraniti da kupuju zemljište u Srbiji, jer je od vlasništva mnogo važnije koliko se proizvodi.
“Treba otvoriti vrata, jer onaj ko dođe u Srbiju nije došao da kupuje zemlju kao što kupuje antikvitete, već da uloži novac, a za Srbiju je najvažnije da se uloži novac i da poljoprivredno zemljište dosegne određeni kvalitet”, rekao je Kostić novinarima u pauzi konferencije “Agrarna politika Srbije”.
Nije bitno u čijem je vlasništvu zemlja, već koliko se na njoj proizvodi, naglasio je i dodao da je “suverenitet patriotska kategorija i da ga Srbija gubi i time što nema nuklearnu bombu”.
“Da li vam je važnije imamo li 12-13 tona kukuruza po hektaru ili pet tona, ili je važnije u čijem je vlasništvu zemljište”, upitao je Kostić, ocenivši da Srbija sa pet tona proizvodnje kukuruza nema za isplatu penzija ni socijalne pomoći.
Vlasnik MK grupe smatra da je pravi model poslovanja u poljoprivedi onaj sa niskim troškovima, prosečnim cenama, i da u tom slučaju više neće biti tako visokih cena poljoprivrednog zemljišta.
On je dodao da su cene zakupa “veliki, naduvani balon” koji će se izduvati već ove godine, kada se bude otkrilo koliko će biti nelikvidnih firmi u poljoprivredi, jer je model poslovanja prošle godine zasnovan na visokim cenama u poljoprivredi.
Tanjug