Pored zdravlja ljudi, stršljen je opasan i za poljoprivredu, posebno za pčelarstvo. Nekoliko smrtonosnih stršljena, za koje se zna da napadaju pčele, može za nekoliko sati izbrisati čitavu košnicu. Japan je dom vrste pčela koja je razvila efikasan način borbe protiv ovog grabljivca
Smrtonosni stršljen (Vespa mandarinia) može narasti do 6.4 cm, a prirodno stanište mu je jugoistok Azije, Kina i Tajvan. Azijski divovski stršljen vas može ubosti više puta i ispustiti velike količine otrova naprosto zbog svoje veličine. Otrov je prilično toksičan i oko rane stvara lokalnu nekrozu.
Većina ljudi može preživeti jedan ili dva uboda, no više uboda, nekroza i otrov, koji kroz krvotok ulazi u organizam, deluje na organe pa napad smrtonosnog stršljena može biti fatalan.
Poguban za pčele
Kada uđe u “fazu klanja”, stršljen odseče glave pčelama, a nakon što ih ubije, naseli se u košnicu i koristi njihovo leglo kao hranu za svoje mlade.
Japan je dom vrste pčela koja je razvila efikasan način borbe protiv ovog grabljivca. Japanske pčele namamljuju smrtonosnog stršljena u košnicu i okružuju ga, podižući trenjem temperaturu do maksimuma koje same mogu da prežive, što je viša temperatura od one koju može da preživi smrtonosni stršljen. Tako ga zajednički živog spale.