Ako se kukuruz ne preseje do 15. juna, više nema smisla tim poslom ulaziti u njive. Što je posle poplava ostalo – ostalo je.
Koliko će kukuruza biti moguće presejati u naredne dve nedelje i koliko ćemo ga na kraju imati zasejanog – još se ne zna jer stručnjaci obilaze i snimaju teren, ali za sada presejavnja gotovo da nije bilo.
– Površine koje su ugrožene i dalje su prevlažene tako da ni za vikend nema ništa od presejavanja. Plašim se da do kraja iduće nedelje ništa značajno nećemo moći uraditi. Recimo, u Sremskoj Rači situacija je takva da ni tamo gde bi eventualno moglo da se presejeva, ni u narednih deset dana neće moći da se uđe u njivu. Apsolutno poslednji rok za setvu kukuruza je sredina juna, i to su hibridi najkraće vegetacije. Ne preporučujemo bilo kakvu setvu posle toga – nalašava u razgovoru za naš list rukovodilac Odeljenja za kukuruz Novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtrstvo prof. dr Goran Bekavac.
On napominje da su mnoge parcele još pod uticajem voda, pa se ne mogu ni peške proći, a kamoli mehanizacijom. U najboljem slučaju, većine će ih se sejati od sredine iduće nedelje. Naročito je izražen problem u Sremu, to jest u Moroviću, Višnjićevu, Bosutu i Sremskoj Rači jer tu voda nema gde da ode, veli naš sagovornik. Naime, nivo Bosuta i Save je i dalje veoma visok i kanali u ataru nemaju gde da odvedu vodu. Dok ne padne vodostaj Bosuta i Save, ona će odlaziti iz njive samo isparavanjem, što znači – sporo.
Iako ne preporučuje, dr Bekavac kaže da ratari mogu da eksperimentišu i u drugoj polovini juna sejući hibride iz grupe zrenja FAO 200, ali u tom slučaju problem će biti što će do cvetanja doći kada su najviše temperature. Osetljivost na ekstremno visoke temperature u generativnoj fazi je veoma diskutabilna, tako da šta god da uradimo i koliko god da ponovo uložimo u proizvodnju, može se desiti da ne dobijemo ništa, upozorava ovaj stručnjak.
Inače, do kraja naredne nedelje očekuju se prvi rezultati iz analize uzoraka uzetih sa 454 lokacije preko kojih je prošao poplavni talas. Reč je o polovini od ukupno 90.000 hektara poljoprivrednih površina koje su se našle pod vodom.
Direktor Uprave za poljoprivredno zemljište Zoran Knežević kaže da će se, iako smo već izašli iz agrotehničkih rokova, ipak moći presejati neke kulture, pre svega rane sorte kukuruza, koje mogu da podnesu nepovoljne uslove. Uputstvo za ratare već je u pripremi, pa iako se ne očekuje spektakularan rod, bar će šteta u tim krajevima biti manja, naglašava on.
On dodaje da će za desetak dana da krene i druga faza saniranja posledica poplava, odnosno da se uzorkuje tlo tamo gde se voda zadržala neko vreme ali se sada povukla.Pomoć u repromaterijalu
Prema rečima Zorana Kneževića, poljoprivrednici koji su imali štetu od poplava dobiće i određeni reporomaterijal.Kako je istakao, u drugoj fazi analiza, od sredine juna će se uzorkovati zemljište na poplavljenom području gde se voda zadržala u dužem vremenskom periodu i gde postoje registrovani zagađivači ili su reke iz dugih zemalja mogle da donesu štetne materije.
“Očekujemo da bi ta analiza trebalo da se završi do kraja oktobra kako bi jesenja setva mogla da počne na vreme”, rekao je Knežević.
Dnevnik