Šta je sve poljoprivredu snašlo ove godine – odlično se drži. I pored svih kijameta, dobro se pokazala na svetskoj pijaci, a očekuje se i ukupna proizvodnja na njivama i u stajama bolja nego što je bila prošle godine. Prema procenama stručnjaka, ako do kraja godine sve bude kako treba, srpski agrar mogao bi izvesti robe za tri miliona dolara, a proizvesti 25 miliona tona.
– U prvih šest meseci ove godine poljoprivreda sa prehrambenom industrijom ostvarila je izvoz vredan 1,4 milijardu dolara, što je rast od 29,7 procenata i učešće u ukupnom robnom izvozu od 18,5 procenata. Istovremeno, vrednost uvoza je manja 5,4 procenta i iznosi 791.600.000 dolara, s učešćem od 7,7 odsto u ukupnom uvozu – kaže za „Dnevnik” agrarni analitičar Vojislav Stanković. – Ostvaren je suficit od 610,2 miliona dolara, i veći je dva i po puta u odnosu na prvih šest meseci prethodne godine. Pri tome, stopa pokrivenosti uvoza izvozom je 177,1 odsto.
Naš sagovorniik naglašava da su ti rezultati izuzetno kvalitetni, s obzirom na ovogodišnje loše klimatske uslove, to jest kiše, pomeranja tla i ostale nepogode.
– Ni šteta u poljoprivredi nije tako velika kako se procenjuje – veli on, dodajući da u ukupnoj vrednosti poljoprivredne proizvodnje ona iznosi tri procenta.
Kada je o izvozu reč, svetu smo za prvih šest meseci najviše prodali žitarica, voća i povrća, kao i rafiniranog šećera, a veoma je zapažen i izvoz semenske robe, to jest semena šećerne repe i kukuruza.
– Ti rezultati pravdaju očekivanja da će do kraja godine biti ostvaren odličan izvoz. Realno je očekivati vrednost izvoza za ovu godinu od 2,8 milijarde dolara do tri milijarde, što bi bio novi rekord. Uspeh je tim veći što smo imali loše klimatske uslove – kaže Stanković, napominjući da su dobro prošle kulture koje imaju najveći udeo u ukupnoj vrednosti poljoprivredne proizvodnje.
Uz očekivanja da će rod kukuruza biti zadovoljujući te ocenu da je i pšenica ostvarila solidan rezultat, taj stručnjak procenjuje da bi ukupna proizvodnja žitarica mogla dostići oko 12 miliona tona. Industrijsko bilje moglo bi poneti oko pet miliona tona, prevashodno zahvaljujući šećernoj repi, koja bi mogla imati prosečan prinos od 50 tona po hektaru, odnosno rod od pet miliona tona. I pored svih nedaća, i povrće bi moglo dostići dva miliona tona, a krmno bilje oko milion i po tona. Kada je o voću reč, posebno su bili ugroženi trešnja, malina, breskva…, ali se ipak očekuje proizvodnja od 1,4 milion tona.
– Poljoprivredni rod mogao bi iznositi 25 miliona tona, što će biti dva do tri miliona tona iznad prošlogodišnjeg. Vrednost poljoprivredne proizvodnje, zbog nešto nižih cena agrarnih proizvoda, biće kao lane – oko 6,6 milijardi dolara bruto, dok će neto vrednost biti oko 5,5 milijardi dolara – naglašava Stanković.
Rukovodilac Odeljenja za kukuruz u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu Goran Bekavac napominje da najzastupljenija kultura na našim poljima, kukuruz, izgleda veoma dobro tamo gde nije bilo poplava.
– Smenjivanje suvog i toplog vremena s obilnim kišama, kakvo imamo ovih dana, gotovo savršeno odgovara biljkama, ali će ostvarivanje visokih prinosa ipak zavisiti od predstojećih vremenskih uslova – veli on, dodajući da je i za kukuruz, koji ove godine u Srbiji zauzima između 1,1 i 1,2 miliona hektara, ova godina specifična pre svega zbog nezapamćenih padavina i poplava u maju.
Da se pripazi na plamenac
Goran Bekavac kaže da nema problema s biljnim bolestima koje bi u većoj meri naškodile kukuruzu, ali ima sporadičnih pojava gljivica iz roda fuzarijum, što bi moglo umanjiti kvalitet zrna. U takvim vremenskim uslovima ne očekuje se opasnost od pojave aspergilusa, kakvu smo imali sušne 2012. godine, što je izazvalo velike probleme s povećanim nivoom aflatoksina. Ratari bi trebalo da obrate pažnju i na pojavu, sad već druge generacije kukuruznog plamenca.
Dnevnik