Jedan od poljoprivrednika koji je smanjio površine pod repom je i Antun Delija, a kao jedan od razloga navodi odnos šećerana prema proizvođačima.
– Drugi razlog je bila cena. Prošle godine cena je bila zaista niska, a evo za ovu godinu nešto je veća. Sejao sam repu ovog proleća, ali sam površine smanjio za 40%. Smanjili su površine svi poljoprivrednici, a šta će dalje biti zavisi od toga kako će se kretati cene repe. Ulaganja su velika, a lane je dobit bila manja nego kod drugih kultura koje zahtevaju manja ulaganja – kaže Delija.
S druge strane soja postaje sve zastupljenija i za manje od deset godina površine su udvostručene. Ovog proleća to je 11.500 hektara. Jedan od poljoprivrednika koji je povećao površine pod sojom je i Zvonko Lukić.
– Ovog proleća soju sam posejao na oko 35% površina. Sombor ima uslova za proizvodnju i zato je šteta sejati suncokret. Suncokret neka seju u Subotici i okolini, a mi treba da gajimo soju – kaže Lukić.
– Zapadnobački i Južnobački okruzi područja su za setvu soje. Ekonomski je ta proizvodnja isplativa, naročito u godinama kada ima dovoljno padavina. Soja je jedna od akumulativnijih kultura, postala je berzanska roba, a poljoprivrednici mogu da je čuvaju i čekaju povoljnu cenu – kaže direktor “Agro Ravangrada” iz Sombora Aleksandar Bošnjak.
Ono što ratare opredeljuje prilikom planiranja setve jeste poštovanje plodoreda i naravno cena, jer niko neće da proizvodi ono na čemu ostvaruje gubitak ili malu zaradu.