Jedna od kompanija Miroslava Miškovića počela je pripreme za kupovinu sremskomitrovačkog “Pinkija”, jednog od najvećih proizvođača i izvoznika voća u bivšoj Jugoslaviji, saznaje RTV.
Informaciju da Delta agrar namerava da kupi sremskomitrovački “Pinki” iz stečaja sa idejom da na južnim padinama Fruške gore oživi više stotina hektara plantaža voća, danas je za Radio Novi Sad potvrdio i gradonačelnik Sremske Mitrovice Branislav Nedimović.
“Imamo zainteresovane investiture. To su sistemi koji su najpoznatiji u Srbiji, a pre svega mislim na ‘Delta agrar’. To je nama izuzetno značajno jer prostor koji smo planirali za razvoj voćarstva, postaje predmet interesovanja najvećih investitora”, rekao je Nedimović dopisniku Radio Novog Sada.
Gradonačelnik očekuje da će u narednim godinama, kako na osnovu zemljišta koje će “Pinki” prodati, tako i na osnovu posebnog programa koje će grad uraditi za poljoprivredno zemljišta, na južnim padinama Fruške gore više stotina hektara biti namenjeno za višegodišnje zasade, konkretno, za voćarstvo.
Po Nedimovićevim rečima, pored razvoja svinjarstva kroz oživljavanje “Mitrosa”, dolaskom novih investitora oživeće i voćarstvo na Fruškoj gori.
“To donosi i nova radna mesta, a mi imamo kvalitetnu radnu snagu. Ne sme se zaboraviti da su mnogi meštani iz šest-sedam fruškogorskih sela godinama radili u “Pinkiju”, znaju voćarstvo i postoji tradicija voćarske proizvodnje koja će oživeti”, naveo je Nedimović.
Inače, komplikovani stečaj “Pinkija” već ulazi u istoriju pravosuđa jer se vodi od 2011. godine. Decembra prošle godine imenovan je novi stečajni upravnik koji treba da završi obiman posao razgraničenja poljoprivrednog zemljišta sa državom jer “Pinki” u postupku pred Republičkim geodetskim zavodom treba da validnim ugovorima dokaže vlasništvo nad oko 200 hektara zemljišta.
Kako saznaje dopisnik Radio Novog Sada, u toku je postupak kontrole razgraničenja, nakon toga će biti doneto rešenje o razgraničenju i potom sledi prodaja iz stečaja.
Ukupno je reč o oko 1.200 hektara zemljišta, a na hiljadu hektara”Pinki” je bio samo korisnik, dok je država i dalje vlasnik zemljišta. Od toga, oko stotinu hektara zauzimaju pašnjaci i utrine, velike su površine koje se koriste za ratarstvo, ali će između 300 i 400 hektara poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu ostati da se iskoristi za potrebe voćarstva.
“Pinki” ima i hladnjaču, nekoliko jezera i građevinske i druge objekte kao što su Mutalj i Vranjaš.
RTV
