Skupština raspravlja o bezbednosti hrane u našoj zemlji. Nebojša Stefanović kaže da će nakon sednice građani imati uvid šta se dešava u aferi sa mlekom. Zahtev za sednicu o bezbednosti hrane uputila je opoziciona LDP.
Na sednicu, koja će početi u 16 časova, trebalo bi da dođu ministar poljoprivrede Goran Knežević, ministarka zdravlja Slavica Đukić Dejanović i potpredsenik vlade i ministar za unutrašnju i spoljnu trgovinu i telekomunikacije Rasim Ljajić.
Stefanović je gostujući na RTS-u naglasio da će se posle ove sednice iskristalisati ko su oni koji su pokušavali da na politički, ili neki drugi način, profitiraju i ugroze proizvodnju u našoj zemlji.
“Mislim da će sednica Skupštine Srbije pomoći da građani shvate šta je realnost i šta je istina vezana za ovui temu”, istakao je Stefanović.
On je kazao da očekuje da se danas u parlamentu sigurno pojave tri resorna ministra kojiv su na neki način zaduženi za ovu temu i to ministar poljoprivrede Goran Knežević, ministarka zdravlja Slavica Đukić Dejanović i ministar trgovine i telekomunikacija Rasim Ljajića.
Na pitanje da li je možda trebalo ba sednicu pozvati i pokrajinskog sekretara za poljoprivredu Gorana Ješića, Stefanović je rekao da to ne dozvoljava Poslovnik o radu parlamenta.
“U skladu sa poslovnikom je da se na sednici koja se zakazuje da bi ministri odgovarali o pojedinoj temi u Skupštini Srbije, samo se pozivaju članovi vlade.
Jedini način kako bi mogao da pozovem Gorana Ješića je da bude prisutan na galeriji balkona. Onda se plašim da bi to neko zloupotrebio i rekao da time pokušavam da derogiram njegov ugled”, rekao je Stefanović.
On je naglasio da se se na ovaj način šalje poruka da je Srbija odgovorna država i da ima Vladu koja na ozbiljan način brine o svojim građanima i da je je parlament odgovorna institucija koji će na ozbiljan način sprovoditi kontrolnu ulogu nad članovima vlade.
Podsetimo, LDP je sednicu na tu temu “Bezbednost hrane u republici Srbiji i zdravlje građana – standardi i odgovornost za njihovo sprovođenje” zatražila 26. februara, nakon obelodanjivanja rezultata o prisustvu aflatoksina u mleku u Srbiji.
Jučerašnja rasprava u parlamentu protekla je u međusobnim optužbama poslanika SNS i DS o odgovornosti zato što do sada nije uknjiženo 1,3 miliona objekata u Srbiji.
Od oko 100 podnetih amandmana na predloženi zakon o posebnim uslovima za upis prava svojine na objektima izgrađenim bez građevinske dozvole, poslanici su do sada uspeli da razmotre dvadesetak.
DS je predložila da vlasnici porodičnih kuća i stanova do 100 metara kvadratnih budu oslobođeni plaćanja naknade ukoliko im je to prva nepokretnost u vlasništvu. Demokrate smatraju da su predložena rešena protivna Ustavu Srbije i da su u interesu tajkuna.
Zamenik šefa poslanika SNS Zoran Babić upitao je ko je odgovoran što u Srbiji ima 1,3 miliona nelegalnih objekata, navodeći da je svrha predloženog zakona da se na “brljotine koje su nastale u prethodnom periodu stavi tačka”.
Odgovorio mu je Nenad Konstantinović iz DS, koji je istakao da su ti objekti izgrađeni pre 2000. godine, u vreme dok je ministar bio Aleksandar Vučić, a i da ministar Velimir Ilić ni u godinama posle toga nije uspeo da reši taj problem.
“Nemojte postavljati pitanje nama zašto to nije urađeno. Iz vremena kada ste vi bili na vlasti, dakle pre 2000. godine su ti objekti građeni”, rekao je Konstantinović.
Predložena rešenja oštro su kritikovali i poslanici LDP.
Vlada Srbije prihvatila je devet amandmana, među kojima je i amandman poslaničke grupe SPS koji predviđa da će pravo upisa u katastar imati oni koji su izgradili kuće do 300 kvadratnih metara, stanovi u stambenim i stambeno-poslovnim zgradama do 200, poslovni prostor do 100 metara kvadratnih, a vikendice do 200, zanatske radnje i pomoćne objekte do 100, garaže do 30 kvadratnih metara.
Vlada je takođe usvojila amandman SPS na odredbu koja je bila najviše kritikovana, a tiče se vlasništva nad zemljom na kojoj se nalazi bespravno izgrađeni objekat. Tako se ako je bespravno izgrađeni objekat na zemljištu koje je u svojini ili je na njemu upisano pravo korišćenja u korist nekog trećeg lica (fizičko ili pravno lice ili jedinica lokalne samouprave, pokrajina ili republika) upisuje pravo svojine na objektu, bez sticanja prava na zemljištu na kome je objekat izgrađen.
Usvojen je i amandman LDP, koji kaže da će se upis prava svojine na bespravno izgrađenom objektu koji je izgrađen na katastarskoj parceli koja je u svojini, odnosno sukorišćenju više lica, a na kojoj nije sprovedena parcelacija, izvršiti uz podnošenje jednog od dokaza navedenih u zakonu I uz pismenu saglasnost suvlasnika, odnosno sukorisnika.
Tanjug.