Vodeći svetski prerađivači su čak i devedesetih, u vreme sankcija, nalazili načina da dođu do srpske maline, jer im je taj ukus bio nezamenjiv. Srbija itekako ima šta da ponudi svetskom tržištu, ali mora da se uloži u marketing. Danas su stručne publikacije pune reklama za voće iz Egipta, Španije, Italije i drugih zemalja. Voleo bih da tu vidim i Srbiju, poručuje u intervjuu sa Biznis.rs Rimer Lejn, konsultant i ekspert za trgovinu u sektoru prerađenog voća i povrća, angažovan na USAID projektu Velika mala privreda
Lejn se, inače, srpskom ponudom svežih, smrznutih i prerađenih proizvoda bavi više od deceniju i po, a njegova analiza ukazuje na to da domaći proizvođači neke izvozne šanse precenjuju – poput ruskog tržišta, dok druge možda propuštaju, na primer tržišta Bliskog Istoka, baltičkih i nordijskih zemalja ili država centralne i južne Amerike.
Na ovogodišnjem Agro Belgrade sajmu veliku pažnju privukla je informacija da su srpski izvoznici u 2023. izvezli manje jabuka za čak 20 miliona evra u odnosu na 2022. godinu, dok je u istom periodu izvoz svih poljoprivrednih proizvoda smanjen i količinski i vrednosno za nekih 100 miliona evra. To je dobrim delom posledica činjenice da su se mnoge domaće firme prethodnih godina oslanjale na izvoz u Rusku Federaciju, a u međuvremenu su logistika i izvoz ka tom tržištu postali izazov. I ne samo to – rusko tržište se sada značajno oslanja na sopstvenu poljoprivrednu proizvodnju.
Lejn smatra da šanse prvo treba tražiti na evropskom tržištu koje je ne samo geografski najbliže, već i pred svoje proizvođače stavlja ozbiljne izazove kako bi ispunili standarde Zelenog dogovora.
Dok čekamo da se EU ponovo dogovori oko tempa uvođenja “zelenih” promena u jeku masovnih protesta poljoprivrednika, Lejn ukazuje na relativno dobar položaj Srbije koja je kandidat za članstvo u EU, pa promene koje nosi Zeleni dogovor može primenjivati postepeno. Kada je reč o smrznutim malinama i kupinama, na primer, baltičke zemlje u periodu od poslednjih pet godina beleže rast uvoza od 20 odsto.
Kina, sa druge strane, u istom periodu beleži rast od 31 odsto kada je reč o uvozu smrznutih višanja i jagoda, kao i suvih šljiva. Tu je i Indija, koja je povećala uvoz jabuka u poslednjih pet godina za 13 odsto.
Kada je reč o povrću, vrednost izvoza kiselih kornišona iz Srbije porasla je za dva miliona evra, luka za tri miliona, a šargarepe, celera i cvekle za oko četiri miliona evra u periodu od 2022. do 2023. godine.