Na pijacama u Srbiji prodaje 70.000 ljudi, a broj onih koji žive od pijačnih tezgi ali ne stoje za njima, bio bi neuporedivo veći ako bi obuhvatio i poljoprivredne proizvođače, dobavljače, proizvođače ambalaže… Pijace su i dalje najjače tržište jer na njima građani troše veliki deo kućnog budžeta, u trgovini na otvorenom obrće se sve više robe, a godišnji promet na zelenim tržnicama, kvantašima i buvljacima dostiže oko 300 miliona evra.
– S oko 28 milijardi dinara, koliko je promet vredeo 2012. godine, lane se na pijacama u Srbiji obrnula 31 milijarda i 384 miliona dinara. Promet na pijacama raste, ali i dalje su oni koji žive od tog posla, pre svega poljoprivredni proizvođači, u problemu – kaže za naš list autor knjige „Upravljanje transformacijom pijaca” i bivši predsednik Odbora Privredne komore Srbije za komunalne delatnosti i pijace Nebojša Batalović. – Država nije uredila oblast otkupa pa se pojavljuju razni prekupci koji ubiraju kajmak, s druge strane, trgovinski lanci cenovno ubijaju pijačare i poljoprivrednike…
Po njegovim rečima, oko 95 odsto ukupne ponude na pijačnim tezgama čini individualni sektor, u čemu poljoprivrednici učestvuju sa 70 odsto, a stotine hiljada poljoprivrednih gazdinstva je naslonjeno na pijace.
– U Srbiji ima preko 628.000 poljoprivrednih domaćinstava, a svega ih je 1.280 s više od 30 hektara. Svi ostali, dakle njih više od 625.000 su u potpunosti ili delom usmerni na pijačnu prodaju jer se njihovom robom, pogotovo ako je to voće i povrće, trguje preko pijaca. Zbog tako velikog učešća poljoprivrdnika, država mora naći interes da investira u poljoprivredu – naglašava Batalović.
Naš sagovornik kaže da je teško proceniti koliko se robe na pijacama, tačnije oko njih, prometuje nelegalno, ali naglašava da je unutar tržnica trgovina legalna, a tezge registrovane. Na svim zelenim poljoprivredni proizvodi su u legalnoj trgovini. Batalović naglašava da tržišne zakonitosti na pijacama funkcionišu odlično, cene se formiraju slobodno, a čim se roba pojavi na pijaci, to nije siva ekonomija. Naš sagovornik ocenjuje da nije lakše pratiti robu u hipermarketu nego na pijaci ako se to valjano organizuje. U 146 gradova postoje pijace, a u nekim ih je po nekoliko, bilo da su zelene, kvantaši, buvljaci… Na pijacama se snabdeva 67 odsto stanovništva, a više od trećine prometa poljoprivrednih proizvoda se plasira preko pijaca.
Govoreći o perspektivi pijaca u Srbiji, imajući u vidu konkurenciju koju čine marketi, veliki trgovinski lanci, Batalović naglašava da se ni u Evropi ne razmišlja o njihovom ukidanju, a kamoli kod nas. U razvijenim zemljama se veliki značaj pridaje razvoju veletržnica, na kojima se snabdevaju i hipermarketi, veli on.
– Razvoj pijaca je preduslov opstanka naših malih poljoprivrednika, kakvih je najviše. Stvaranje uslova za veći promet na pijacama, bolju prodaju, podrazumeva jačanje pozicija zemljoradnika. Takođe, kada bi se otkup i prodaja poljoprivrednih proizvoda za inostrana tržišta organizovali preko pijaca, doprinelo bi se osnaživanju primarnog agrara, a smanjile mogućnosti za mešetarenje prekupaca – zaključuje naš sagovornik.
Otkupe 20 odsto paorske robe
U ukupnoj prodaji i otkupu poljoprivrednih proizvoda na teritoriji Srbije pijace su tokom 2013. godine imale tržišni udeo od 19,8 odsto, kažu u „Pijacama Srbije”. Ministarka poljoprivrede Snežana Bogosavljević Bošković istakla je pre nekoliko dana, u razgovoru s predstavnicima tog poslovnog udruženja, da pijace imaju posebnu ulogu jer omogućavaju direktnu vezu između proizvođača i potrošača i kao takve doprinose očuvanju i povećanju vrednosti domaće proizvodnje i razvoju ruralnih područja.
Dnevnik