Sindikat „Nezavisnost” i Udruženje akcionara „Vršačkih vinograda” nezadovoljni su načinom na koji je Agencija za privatizaciju predložila prodaju kapitala „Vršačkih vinograda”. Naime, oni tvrde da je AD „Vršački vinogradi” na spisku preduzeća za privatizaciju prodajom kapitala, odnosno da su ih u tu grupu svrstali Agencija i Ministarstvo za privredu, te da to nije u skladu s ranijim predlogom Sindikata i Udruženja akcionara.
Podsećaju na to da je njihov predlog bio da se eventualna nova privatizacija „Vršačkih vinograda” obavlja kombinovanim modelom prodaje kapitala i strateškog partnerstva, uz obaveznu dokapitalizaciju. Po njihovom mišljenju, model ponuđen od Agencije za privatizaciju „Vršačkim vinogradima” ne obezbeđuje sigurnu budućnost. – Po predloženim uslovima privatizacije, bez svežeg kapitala, novi privatni vlasnik može poći putem smanjenja delatnosti, prodaje imovine i otpuštanja radnika – objašnjava predsednik Sindikata „Nezavisnost” AD „Vršački vinogradi” Jon Popov.
– Nije realno očekivati da bi novi privatni vlasnik, nakon izvršene privatizacije, investirao svoj kapital u „Vršačke vinograde” već bi, kao i u mnogim dosadašnjim slučajevima, pristupio izvlačenju kapitala iz naše firme, čak i prodaji imovine radi povećanja isplaćene cene i dodatne zarade. Bilo bi to ponavljanje neuspele privatizacije „Vršačkih vinograda” iz 2006. godine, ali u još gorem obliku.
Zbog toga su i oni, a i Udruženje akcionara „Vršački vinogradi”, i predložili kombinaciju modela prodaje kapitala i strateškog partnerstva uz dokapitalizaciju „Vršačkih vinograda” u toku samog postupka privatizacije.– Nakon štete pričinjene od države prethodnom privatizacijom i lošim upravljanjem, neprihvatljivo je njeno potpuno povlačenje iz „Vršačkih vinograda”, bez obezbeđenih uslova za oporavak i uspešno poslovanje u budućnosti. Država bi mogla prodati samo svoj deo kapitala, uz ulaganje novca od prodaje u same „Vršačke vinograde” u vidu dokapitalizacije.
S druge strane, strateški partner bi otkupio deo državnog kapitala koji se prodaje te bi izvršio dokapitalizaciju u visini dogovorenoj s državom, sindikatima, radnicima i malim akcionarima. Radi obezbeđivanja uspeha privatizacije i novog zapošljavanja radnika, država bi morala da se obaveže na dodelu nepovratnih subvencija „Vršačkim vinogradima” nakon privatizaciji – dodaje predsednik Udruženja malih akcionara „Vršačkih vinograda” Dorel Mohora.
Sindikalci i mali akcionari očekuju da ih Ministarstvo privrede obaveštava o toku procesa privatizacije „Vršačkih vinograda”, da ispravi ono što je prvobitno predloženo, kao i da budu upoznati sa svim odlukama vezanim za budućnost ovog preduzeća.
Sve neslavne prodaje
Nakon prve privatizacije u 2006. godini, „Vršački vinogradi“ praktično su očerupani i dovedeni do prosjačkog štapa. Ta privatizacija je poništena, kao i naredna pre dve godine, ali su dugovi ostali, mada firma već više godina sve troškove pokriva iz tekuće proizvodnje bez pomoći banaka i države.
Dnevnik