Prema procenama Interpola nelegalna trgovina divljim biljnim i životinjskim vrstama svrstava se medju prvih pet po profitabilnosti, saopštilo je danas Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine povodom Svetskog dana divlje faune i flore.
Interpol je ocenio da se godišnja vrednost nelegalne trgovine primercima zaštićenih divljih vrsta na globalnom nivou procenjuje na sedam do 10 milijardi američkih dolara, navedeno je u saopštenju.
Glavna područja iz kojih se divljim životinjama ili delovima njihovih tela snabdeva nelegalno svetsko tržište jesu podsaharska Afrika i jugoistočna Azija.
Glavni faktori koji utiču na pojavu ilegalne trgovine zaštićenim vrstama u gore navedenim i drugim sličnim područjima jesu prirodna rasprostranjenost velikog broja retkih i zaštićenih vrsta, nespremnost nadležnih organa za sprovođenje CITES konvencije i adekvatno sankcionisanje prestupa i opšta loša ekonomska situacija.
S druge strane, glavni faktor koji ima znatan uticaj na ilegalnu trgovinu ugroženim vrstama na globalnom nivou jeste veliko tržište potrošača ili kupaca, pre svega u Evropskoj uniji, Sjedinjenim Američkim državama i Kini.
Nekontrolisano, odnosno neodrživo korišćenje i sakupljanje divlje flore i faune predstavlja drugi po značaju faktor ugrožavanja prirodnih resursa, odmah posle menjanja ili uništavanja staništa.
Nezakonit izlov ili sakupljanje i trgovina negativno utiču na brojnost populacija biljaka i životinja u prirodi, do te mere da mogu dovesti do potpunog istrebljenja određenih vrsta.
Generalna skupština Organizacije ujedinjenih nacija je na 68. zasedanju 3. mart odredila za obeležavanje na globalnom nivou u cilju podizanja svesti o pretnjama, koje po opstanak velikog broja vrsta biljaka i životinja u prirodi predstavljaju nekontrolisano korišćenje prirodnih resursa, ilegalna trgovina primercima divljih vrsta i druge nezakonite aktivnosti poput krivolova.
Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES – Convention on International Trade in Endangered Species of Wild Fauna and Flora), reguliše međunarodni promet i trgovinu preko 35.000 ugroženih vrsta vrsta biljaka i životinja, uključujući njihove delove i derivate.
Ovaj međunarodni ugovor je ratifikovalo 180 država, uključujući i Republiku Srbiju. CITES konvencija obavezuje države potpisnice da kroz nacionalne propise bliže regulišu određene aspekte vezane za osnovni tekst Konvencije, poput sankcionisanja prestupa.
Ova konvencije je jedan od retkih međunarodnih ugovora koji ima mehanizam sankcionisanja država potpisnica ukoliko ne poštuju njene odredbe.
Potvrđivanjem CITES konvencije 2001. godine, Republika Srbija je preuzela obaveze iz ovog međunarodnog ugovora koje podrazumevaju odgovornost i angažovanje nadležnih organa u borbi protiv ilegalne trgovine primercima ugroženih vrsta divlje flore i faune.
Rezultati jačanja kapaciteta nadzornih organa za sprovođenje CITES konvencije i relevantnih nacionalnih propisa vidljivi su kroz povećanog broja sprečenih pokušaja krijumčarenja, odnosno sankcionisanja nezakonitih radnji sa zaštićenim divljim vrstama.
Tanjug, Beta