Prema procenama pčelara, ove sezone u maloprodaji neće biti bagremovog meda. Prve količine mogu se očekivati tek sledećeg proleća, jer su i prošlogodišnje zalihe pri kraju. Prosečno niže temperature i loše vreme u Srbiji doveli su do toga da bagrem, kako kažu proizvođači, ove godine uopšte nije „medio“, pa su prinosi drastično smanjeni, a šteta je, ako se računa u odnosu na otkupnu cenu bagremovog meda, dostigla 10,1 milion evra.
– Ciklon ”Tamara” ove godine nije pogodio samo poplavljena područja. Tamo gde je bilo bagrema, loše vremenske prilike nisu pčelama dozvoljavale da skupljaju med, što je rezultiralo ovakvom situacijom. Prošle godine su samo članovi Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS) prikupili 3.035 tona bagremovog meda, dok ga ove godine neće biti više od 300 tona, što je dovoljno samo za potrebe domaćinstava pčelara – kaže Rodoljub Živadinović, predsednik ovog udruženja.
Prema njegovim rečima, gubitak je udvostručen i zbog toga što pčele na tri četvrtine teritorije Srbije nisu sakupile ni med za svoje potrebe, pa su morale da se hrane. Inače ni najstariji pčelari ne pamte da su u vreme bagremove paše, kako se naziva vreme cvetanja bagrema, morali da dohranjuju pčele.
Prema zvaničnim podacima SPOS-a, pčelari su u poplavama izgubili 1.683 košnice, što je oko 302.000 evra. Ovi podaci su prosleđeni i Ministarstvu poljoprivrede, zajedno sa podacima o ukupnim gubicima koje su pčelari zabeležili u ovoj lošoj sezoni.
– I lipa je takođe podbacila zbog klimatskih prilika, i meda je bilo jedva dovoljno za pčele, ne i za pčelare. Jedino će biti suncokretovog meda, čije medenje je u toku, i ako ga vremenske prilike ne ometu, tu očekujemo prosečan prinos. Zbog ovako loše situacije predložili smo ministarstvu da hitno isplati već planirane subvencije pčelarima za 2014. godinu, ako je moguće, kako bi pčelari mogli da prihrane pčele i spasu ih od gladi – kaže Živadinović i dodaje da su od nadležnih tražili da im pomognu da se veterinarska zaštita pčela i prateći zakonski propisi usklade sa efikasnijom, operativnijom i jeftinijom, po modelu iz EU.
Prema njegovim rečima, i dalje postoje problemi koji znatno poskupljuju proizvodnju meda u Srbiji (procedura selidbe pčela, visoke takse…), zbog čega je ovaj domaći proizvod nekonkurentan na evropskom tržištu. Jedan od predloga SPOS-a je i da se podsticaji za pčelarstvo u 2015. godini podignu sa sadašnjih simboličnih 500 dinara po košnici, za najmanje 50 odsto.
Ovakva situacija u pčelarstvu, kako navode u ovoj organizaciji, može vrlo lako da dovede i do toga da se na tržištu pojave falsifikati meda, jer su nestašice idealna prilika za one koji se bave ovim nelegalnim radnjama. Zato su pozvali i nadležne inspekcije da na vreme reaguju i pojačaju kontrole kako bi potrošači bili zaštićeni.
Godinama se borimo protiv falsifikatora meda i ne bi bilo dobro da se ostavi prilika da nam tržište ponovo preplave falsifikati. Iako u znatno manjoj meri, i dalje na tržištu ima meda koji nikada nije video pčele. S obzirom na to da je prosečnom kupcu, pa čak i iskusnim pčelarima, teško da procene odoka da li je pravi ili ne, bilo bi važno da se inspekcije na vreme uključe, kažu u SPOS-u.
Kako je Politika i ranije pisala, pouzdane su samo analize, koje bi morale da budu češće i organizovane, jer je ovo jedan od najčešće falsifikovanih proizvoda. Većina plagijata koji se mogu naći na tržištu jesu glukozno-fruktozni sirupi dobijeni preradom kukuruza. Takav kukuruzni sirup ima praktično istu gustinu kao med, što onemogućava kupcu da prepozna razliku. Sam po sebi takav proizvod nema apsolutno nikakav miris, ali mu se dodaju arome koje oponašaju aromu meda. Ono što je karakteristično i što može kupca da upozori na falsifikat jeste cena, jer su takvi proizvodi često jeftiniji čak i od šećera. Najsigurnije je, svakako, kupovati od poznatih pčelara.