Na jubilarnom, 15. NLB Organic konkursu, pet najboljih projekata nagrađeno je sa ukupno 3,5 miliona dinara, a ovogodišnje izdanje obeležilo je rekordnih 113 prijava. Posebnu pažnju privukla je nova kategorija „Čuvari starih sorti“, koja otvara pitanje očuvanja domaćeg sortimenta, njegovog značaja za organsku proizvodnju i mogućnosti da stare sorte ponovo postanu dostupnije poljoprivrednicima
Na svečanosti održanoj 4. novembra u Beogradu, NLB banka dodelila je dve glavne nagrade od po milion dinara i tri specijalne nagrade od po 500.000 dinara. Od pokretanja konkursa pre 15 godina, prijavljeno je više od 960 projekata, dok je nagrađeno ukupno 59 ideja iz oblasti organske i održive poljoprivrede.
Od organskih grickalica do uzgoja autohtonih rasa
Dve glavne nagrade od po milion dinara osvojili su Sandra Aleksić, za projekat „BioHrsk“, posvećen proizvodnji domaćih grickalica od organskog povrća, i Aleksandar Manić, za unapređenje organskog uzgoja ovaca i proizvodnje mlečnih proizvoda.
U kategoriji mladih poljoprivrednika, nagradu od 500.000 dinara dobio je Predrag Nikolić, za razvoj održive proizvodnje i plasmana mesa buše, autohtone rase goveda.
Isti iznos pripao je Ani Dolovac Šarović, u kategoriji žena u organskoj proizvodnji, za projekat usmeren na smanjenje bacanja hrane kroz sušenje i preradu, uz primenu principa cirkularne ekonomije.
U novouvedenoj kategoriji „Čuvari starih sorti“, za koju je pristiglo 17 prijava, nagrađena je Snežana Čolović, koja se bavi organskim uzgojem starih sorti jabuka.
Najviše prijava na ovogodišnji konkurs stiglo je iz oblasti stočarstva (43), zatim kombinovane biljne proizvodnje i prerade (22) i biljne proizvodnje (18). Među prijavljenima su bili i projekti iz pčelarstva, turizma, prerade i korišćenja održivih izvora energije.
Sve više mladih u organskoj proizvodnji, uprkos teškim uslovima
Prof. dr Snežana Oljača, sa Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu i dugogodišnja članica stručnog žirija, istakla je da je ovogodišnji konkurs pokazao rastuće interesovanje za organsku proizvodnju, posebno među mlađim poljoprivrednicima.
Prema njenim rečima, među prijavljenima je sve više proizvođača koji se organskom poljoprivredom bave i u nedovoljno razvijenim područjima, gde uslovi za život i proizvodnju često nisu povoljni.
Poseban utisak na nju ostavili su upravo njihova upornost, volja i posvećenost proizvodnji, uprkos brojnim teškoćama sa kojima se suočavaju.
Oljača je ukazala i na značaj nove kategorije konkursa, jer su među prijavljenima bili proizvođači koji se istovremeno bave organskom poljoprivredom i očuvanjem starih sorti.
Kako je objasnila, lokalno prilagođene i autohtone sorte posebno su pogodne za organsku proizvodnju, jer njihova prilagođenost uslovima sredine može da doprinese smanjenju problema sa bolestima i štetočinama.
Stare sorte – važan resurs za budućnost poljoprivrede
Na značaj očuvanja starih sorti ukazao je i prof. dr Aleksandar Radović, sa Poljoprivrednog fakulteta u Kruševcu Univerziteta u Nišu.
Prema njegovim rečima, stare sorte su se tokom dugog perioda gajenja prilagođavale lokalnim klimatskim uslovima, zbog čega mnoge od njih predstavljaju dragocen genetički resurs u uslovima sve izraženijih klimatskih promena.
Njihova vrednost ne ogleda se samo u tradicionalnom ukusu i aromi plodova. Mnoge stare sorte poseduju gene otpornosti na pojedine prouzrokovače bolesti, što ih čini značajnim za organsku proizvodnju, ali i za budući oplemenjivački rad i stvaranje novih sorti.
Radović je posebno ukazao na njihov nutritivni kvalitet i ekološki potencijal, ali i na činjenicu da predstavljaju deo poljoprivredne tradicije i kulturnog nasleđa Srbije.
Zašto stare sorte teško stižu do novih proizvođača?
Iako interesovanje za stare sorte postoji, njihovo širenje u savremenoj proizvodnji suočava se sa važnim administrativnim i proizvodnim preprekama.
Kako je objasnio profesor Radović, brojne stare sorte nisu upisane u Registar priznatih sorti, što otežava njihovo umatičenje i legalno razmnožavanje u registrovanim rasadnicima.
To znači da proizvođači mogu da čuvaju pojedine sorte u svojim zasadima, ali je znatno teže obezbediti njihov kvalitetan i zvanično priznat sadni materijal za širu proizvodnju.
Dodatni problem predstavlja nedovoljna karakterizacija sortimenta. Ista sorta se u različitim krajevima Srbije ponekad pojavljuje pod različitim imenima, dok se pod istim nazivom mogu čuvati različite sorte. Radović je kao primere poznatih starih sorti jabuka naveo budimku, kolačaru i ilinjaču.
Njihov upis u zvanični registar omogućio bi precizniju identifikaciju, umatičenje i legalno razmnožavanje, a time i veću dostupnost sadnog materijala poljoprivrednicima.
Upravo na rešavanje dela ovog problema usmerena je nova inicijativa NLB banke.
Vlastimir Vuković, predsednik Izvršnog odbora NLB, najavio je da banka, u saradnji sa udruženjem „Okvir života“, podržava proces upisa 21 sorte voća u Registar priznatih sorti Republike Srbije.
– Želimo da sačuvamo ono što su generacije pre nas stvarale i negovale, ali i da pružimo podršku onima koji će to nasleđe dalje razvijati – poručio je Vuković.
Ova inicijativa mogla bi da doprinese da očuvanje starih sorti ne ostane ograničeno na pojedinačne zasade i entuzijazam proizvođača, već da dobije i širi proizvodni značaj.
NLB ima gotovo 30 odsto tržišnog učešća u finansiranju poljoprivrede
Pored podrške organskim proizvođačima kroz konkurs, na svečanosti su predstavljeni i rezultati finansiranja domaćeg agrara.
Prema podacima koje su izneli predstavnici banke, NLB ima gotovo 30 odsto tržišnog učešća u finansiranju poljoprivrede u Srbiji. Vuković je istakao da banka zauzima vodeću poziciju u ovom segmentu, naglašavajući i odgovornost koju takav položaj nosi prema domaćim proizvođačima.
Radmila Makrić, direktor upravljanja prodajom agro klijentima u NLB banci, navela je da je tokom prvih deset meseci 2026. godine odobreno više od 4.000 poljoprivrednih kredita, ukupne vrednosti 93 miliona evra.
Prema njenim rečima, 45 odsto odobrenih kredita namenjeno je investicijama koje doprinose daljem razvoju poljoprivrednih gazdinstava.
Značajan deo podrške realizuje se i kroz program subvencionisanog kreditiranja u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. U okviru ovog programa, tokom godine odobreno je više od 1.400 kredita, ukupne vrednosti preko 27 miliona evra.
Makrić je naglasila da podrška organskim proizvođačima ne bi trebalo da se završava konkursima i nagradama, već da bude deo redovnog finansiranja poljoprivredne proizvodnje.
Petnaesto izdanje NLB Organic konkursa tako je, pored finansijske podrške nagrađenim proizvođačima, otvorilo i pitanje budućnosti domaćeg sortimenta. Očuvanje starih sorti, njihova registracija i dostupnost sadnog materijala mogli bi da imaju važnu ulogu u razvoju organske proizvodnje i prilagođavanju poljoprivrede klimatskim promenama.
Foto: Aleksej Nešović




