Posle višegodišnje borbe sa falsifikatima meda, domaći pčelari na dobrom su putu da se već ove godine izbore sa nelojalnom konkurencijom. Dok kraja 2014. godine na tržištu će se u prodaji naći domaći med pakovan u prepoznatljive univerzalne staklene tegle, što će kupcima garantovati bezbednost i kvalitet, a sve ovo deo je projekta Saveza pčelarskih organizacija Srbije koji finansira Evropska unija.
– Potrošači će konačno imati apsolutni uvid u sve segmente proizvodnje i pakovanja ovog meda. Cilj je da i domaći kupci konzumiraju med iz Srbije, a ne kukuruzni sirup ili druge falsifikate ovog proizvoda, kao što je sada slučaj. Srpski pčelari su se konačno organizovali. SPOS je radio na ovom projektu više godina, a intenzivno poslednjih godinu dana, kaže Rodoljub Živadinović – predsednik SPOS-a.
Iz sredstava EU finansiraće se kalupi za teglu, izrada 100.000 tegli, etiketa i plasman 100 tona meda na tržište. Projekat finansira i dobar deo analiza meda, obuku pčelara u navedenih pet opština o dobroj pčelarskoj praksi, obuku o organskoj proizvodnji meda, izradu promotivnog materijala, letaka.
– Projekat traje 18 meseci. U januaru će biti raspisan tender za izradu kalupa za teglu koji može da napravi 3.000.000 tegli (cena takvog kalupa je oko 32.000 evra), a zatim ide tender za izbor staklare koja će praviti tegle. Ako sve bude teklo po planu, sredinom godine već tegla može biti gotova, a onda ide primena dobre pčelarske prakse, otkup meda i plasman na tržište do kraja 2014. godine. Projekat traje do kraja februara 2015. godine – objašnjava naš sagovornik.
Svaka tegla imaće serijski broj i potrošači će putem sajta biti informisani u koji market i kada su poslate tegle sa odgovarajućim serijskim brojevima, te će mogućnost falsifikovanja biti ravna nuli!
– Analize svake ture (svakog lota) meda biće javno objavljivane na internetu, na sajtu namenjenom samo našem medu. Kupili smo domen, ali je još uvek tajna trgovačko ime meda, dok se ne zaštiti – kaže Živadinović.
On očekuje da će i inspekcija bolje raditi ubuduće, jer razloga za to ima mnogo. S obzirom na to da sve više domaćeg meda ide u izvoz, onda se stvara mali vakuum na tržištu, što falsifikatori koriste. Zato u SPOS-u i dalje preporučuju da se med uvek kupuje od poznatog pčelara.
Iz Srbije je 2012. izvezeno 2.967 tona meda, a za prvih 11 meseci 2013. godine čak 3.013 tona. S obzirom na to da se u decembru izvozi dosta meda, može se očekivati da će biti premašen izvoz iz prethodne godine.
Pčelari kažu da opravdano sumnjaju da na tržištu i dalje ima meda koji nikada nije video pčele. Količine falsifikovanog meda smanjene su posle dugogodišnjih akcija i pomoći inspekcije, ali i dalje ga ima i to je čista obmana kupaca ističu pčelari i objašnjavaju da je prosečnom kupcu, pa čak i iskusnim proizvođačima jako je teško da procene samo odoka da li je med pravi ili ne.
Pouzdane su samo analize, koje bi morale da budu češće i organizovane jer sumnja i dalje postoji. U osnovi većina falsifikata koji se mogu naći na tržištu jesu glukozno-fruktozni sirupi koji se dobijaju preradom kukuruza. Takav kukuruzni sirup ima praktično istu gustinu kao med, što onemogućava kupcu da prepozna razliku. Sam po sebi takav proizvod nema apsolutno nikakav miris, ali mu se dodaju arome koje oponašaju aromu meda. Ono što je karakteristično i što može kupca da upozori na plagijat jeste cena, jer su takvi proizvodi često jeftiniji čak i od šećera. Najsigurnije je, svakako, kupovati od poznatih pčelara.
Politika