Od 2.000 registrovanih proizvođača alkoholnih pića u Srbiji, u poslednje četiri godine ostalo je samo njih 300. Preostalih 1.700 nije se povuklo iz posla, već rade na crno. Do ovog zaključka došli su legalni proizvođači pića, jer se u Srbiji, zvanično, proizvede 12 miliona litara alkoholnog pića, a popije, čak, 60 miliona litara.
– Prošla godina je bila izuzetno rodna i jesenas u čitavoj Srbiji nigde nije mogao da se kupi destilacioni aparat – kaže Ivan Urošević, predsednik Udruženja proizvođača rakije ”Srpska rakija“. – Ove godine očekujemo navalu alkohola koji je proizveden na crno. Uvereni smo da je loš zakon razlog za ovako lošu situaciju.
U proseku, mesečno pet-šest proizvođača alkoholnog pića podnese zahtev da se izbriše iz registra. Oni ne prestaju sa poslom, već zadržavaju zalihe i akcizne markice, a oslobađaju se prisustva inspekcije. Inspektori, naime, imaju prava da proveravaju isključivo registrovane proizvođače, ali ne i one koji proizvode alkoholno piće za svoje potrebe.
Na taj način država godišnje gubi 150 miliona evra samo na ime PDV i akciza, ne računajući ostale dažbine, doprinose i radna mesta.
– Proveravaju isključivo registrovane proizvođače, a mi nismo problem, jer proizvodimo alkoholno piće pod našim imenom – objašnjava Urošević. – Milioni se okreću u ilegalnom biznisu sa alkoholom, a afere sa trovanjem se dešavaju isključivo sa onima koji rade na crno.
Alkoholna pića koja se proizvode ilegalno na tržište stižu preko ugostiteljstva, jer 80 odsto tržišta su kafane, a samo 20 odsto maloprodaja. Dobro posećene kafane mesečno prodaju od 70 do 100 litara rakije. Nažalost, trend su voćne rakije i slatka pića, pa potrošači ni u teoriji ne mogu da otkriju šta piju!
– Kada se u rafinisani alkohol ili destilat jabuke doda aroma, potpuno se zamaskira ukus – kaže Ivan Smajilović, sprecijalizovani stručnjak sa licencom Ministarstva poljoprivrede. – Potrošači su se navikli na loš ukus i ne razmišljaju da piće ne može da miriše više od voća. Na alkoholu se okreću milioni, a mnogi žele da ih zarade.
Očistili tržište
Legalni proizvođači su najveći udarac primili 2010. godine kada je unutrašnjom kontrolom u jednoj laboratoriji otkriveno da svi veliki proizvođači imaju „botanički etanol od šećerne repe“. Kada je 800.000 litara destilata povučeno sa tržišta, najveći srpski proizvođači pića su bankrotirali i tržište je bukvalno – počišćeno. Usledio je niz smrtnih slučajeva od trovanja alkoholom (”afera Skeid“ iz Kikinde).
Novosti