“Nesređeno stanje u zemljištu veliki je problem, četvrt stoleća raspolažemo sa njim stihijski, a problem je i struktura proizvodnje”, kaže direktorka hrvatske Agencije za poljoprivredno zemljište Blaženka Mičević.
U razgovoru za portal Agrobiz Blaženka Mičević govorila je o tom i još mnogim problemima koji koče kvalitetno raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem i sređivanje ovog sektora.
U godinu dana državno poljoprivredno zemljište povećano je sa 738 na 835 hiljada hektara. Otkuda je izronilo novih gotovo 100 hiljada hektara?
Posle prvih podataka iz katastra uzeli smo sve površine koje su bile upisane na posednika Republiku Hrvatsku, opštenarodnu imovinu i društveno vlasništvo. Kroz prošlu godinu dana otkrili smo niz novih podataka, o zemljištu koje je u katastru bilo upisano na bivše PIK-ove, a ne na RH, kao i o tome kako su i neke fizičke osobe bile upisane kao zakupci. Reagovale su novim brojkama i neke opštine pa smo i taj deo podataka povukli. No, tu nije kraj jer i nadalje pronalazimo nove hektare.
Što taj novi podatak konkretno donosi u raspolaganju zemljišnim fondom?
Značajno je povećan ali najviše nas brine to što u novim hektarima ima dosta zemljišta koje je uključeno u šumsko-ekonomski osnov a na terenu zapravo nije šuma.
Radili smo analizu koja je pokazala kakvo je stanje po županijama zbog poređenja podataka o državnom poljoprivrednom zemljištu (oranice, pašnjaci, livade) sa podacima o poljoprivrednom zemljištu koje je u ŠEO. Na primer, u Splitsko-dalmatinskoj županiji od 69 hiljada hektara poljoprivrednog zemljišta čak je 65 hiljada upisano u šumsko gospodarski osnov. Izdvojimo li iz toga barem 1000 hektara, jer to uistinu nije šuma niti će ikada biti, otvara se mogućnost za poljoprivredu, a ona se u Splitsko-dalmatinskoj županiji nema gde širiti, nema novih poljoprivrednih površina. Na novih 1.000 hektara mogu se podići voćnjaci, maslinjaci, može se uzgajati lekovito bilje ili nešto drugo. Želimo da u svim županijama ustanovimo šta nije šuma niti je pripremljeno za pošumljavanje i da razgovaramo sa Ministarstvom poljoprivrede i Hrvatskim šumama kako bi se videlo koji se deo tih površina može ustupiti poljoprivredi. Uspemo li barem 10 hiljada hektara novih površina privesti poljoprivrednoj proizvodnji, napravili smo puno.
Prošle godine ste najavljivali informacioni sistem sa svim podacima u vezi sa državnim poljoprivrednim zemljištem kao i njegovu otvorenost za javnost, no još ga nema. Zašto?
U završnoj je fazi, jedinice lokalne samouprave moraju nam dati još neke podatke. Planiramo ga javnosti učiniti dostupnim ujesen, s evidencijom svih ugovora, videće se sve državno zemljište i status čestica. Za one pod zakupom biće navedeno ko je zakupac, do kada ugovor traje, po kojem osnovu je sklopljen te zakupnina koju plaća. Videće se koje su čestice prodane i one koje su još dostupne te za koje ćemo raspisivati natečaje. Kada se puste takve informacije u javnost verovatno će isplivati novi problemi no to je dobro jer se takvim portalom problemi mogu brže i transparentnije rešavati. Hrvatski građani imaju pravo da znaju kako se koristi državno poljoprivredno zemljište i ko ga koristi, zato podaci moraju biti javno dostupni
Što je pokazala inventura koju ste sproveli nad državnim parcelama?
Analiza ugovora otkrila je puno. Našli smo 5.000 korisnika koji državi duguju 220 miliona kuna za prošlih deset godina. Još istražujemo 11.000 korisnika čiji je dug veći od 800 miliona kuna.