Setva pšenice i drugih ozimih žitarica zahuktala se na vojvođanskim poljima. Zahvaljujući povoljnim vremenskim prilikama, ratari žure da nadoknade propušteno zbog nedavnih kiša koje su ih omele u jesenjim radovima. Paori tvrde da su ulaganja u jesenju setvu skuplja i do 20 odsto u odnosu na lanjsku, a predsednik Nacionalnog saveza poljoprivrednika Srbije Miroslav Ivković iz Novog Žednika predočava da paore, uz sve nepovoljne okolnosti, pogađa i izmicanje najpovoljnijeg optimalnog roka setve zbog padavina, koje su radove zakočile petnaestak dana.
Po njegovim rečima, setva kasni i zbog kasnije berbe kukuruza i soje, obavljena je na oko 70 odsto površina, a ističe da paori kubure i s finansijama jer im usled slabijeg roda zbog suše i izuzetno niske cene suncokreta i drugih kultura nedostaje novca za ulaganja. On napominje da paorima nije ostala nikakva akumulacija za ulaganje u jesenju stevu i da je nedostatak para vidljiv i procenjuje da će oko 40 odsto paora u Vojvodini i centralnoj Srbiji za setvu koristiti sopstveno seme. Po njegovim rečima, jedne godine poljoprivrednici za deo površina kupuju deklarisano seme i poseju ga, a sledeće ga dorađuju u sopstvenoj režiji, urade kvalitetnu zaštitu protiv bolesti i seju ga.
– Sve to je prouzrokovalo da se proizvođači opredeljuju za setvu semena s tavana, umesto da kupuju deklarisano sortno seme, a razlog nije neznanje šta je bolje sejati, nego nedostatak novca – kaže Ivković. – Znamo da je država ukinula subvencije na površine veće od 20 hektara i za državno zemljište koje se uzima u zakup, tako da je novac koji bi bio uložen u deklarisano seme otišao za kupovinu dizel-goriva i nešto malo veštačkog đubriva, ali i to je sebi moglo priuštiti vrlo malo paora. Ukidanjem subvencija država je sebi napravila medveđu uslugu – rod pšenice u idućoj žetvi biće manji, pošto su poljoprivrednici ostali bez novca posle ove sušne godine, a uljarama i drugi prerađivačima dozvoljeno je da rade šta hoće.
Dragutin Popov iz Ostojićeva tek je započeo setvu pšenice na više od stotinu jutara, a sejaće malo ozimog ječma, i kaže da nije zakasnio.
– Nisam pristalica rane setve pšenice jer iz iskustva znam da je dobar period od 20. oktobra do 20. novembra – ukazuje Popov. – Ovogdišnja setva je skuplja jer su poskupeli veštak i zaštitna sredstva, a i nadnice su veće. Deklarisano seme nisam uzimao za sve površine, nego za oko 30 jutara, a ostalo ću zasejati semenom iz lanjske proizvodnje. To što kažu da sejemo s tavana ne stoji, nego se pokazuje da sortno seme koje jedne godine sejemo, ostavljamo i dorađujemo za narednu setvu i iskustva su dobra. Obično uzimam deklarisano seme tri sorte pa pomešam, što se pokazalo kao dobitna kombinacija jer gledamo da smanjimo ulaganja, pošto je cena hlebnog zrna u prošloj žetvi, a i prethodnih sezona, bila niska.
Setvu je u optimalnom roku na oko 60 jutara obavio Erne Vajda iz Kanjiže pa se pojedine parcele već zelene, a na nekima je faza nicanja.
– Ulaganja u ovu setvu su veća oko petinu jer su poskupili seme i mineralno đubrivo, a da bih je obavio, uzeo sam kredit jer su kamatne stope povoljnije – veli Vajda. – Na našem terenu setva je obavljena na polovini planiranih površina, a oni koji su posejali pre kiše, pšenica je nikla i u odličnom je stanju. Polovina proizvođača seje seme s tavana iz sopstvene produkcije, ali ja se opredeljujem za deklarisano jer donosi veće prinose i ugovaram proizvodnju. Smatram da je bolje uložiti u stevu i primenu agrotehničkih mera jer se to vraća većim prinosom i kvalitetnijim zrnom.
Stočar Čaba Mikuška iz Bačke Topole ne seje pšenicu, ali je od ozimih žitarica zasejao po dva jutra ječma i tritikale.
– Ječam sam zasejao pre kiše, a posle zastoja smo ponovo prionuli na posao i posejali tritikale – priča Mikuška. – Te žitarice sejem samo za sopstvene potrebe za stočnu hranu, sejao sam seme iz sopstvene proizvodnje jer je godina veoma loša za svinjogojstvo. Zahteve za subvencije sam predao, ali ništa još nije isplaćeno, a za isporučene tovljenike subvencije nisam dobio ni za prošlu godinu. Osim niskih cena ratarskih proizvoda, na najniže grane su pale i cene tovnih svinja – na 120 do 130 dinara kilogram, prasadi na 140 do 150 dinara kilogram, tako da su ljudi masovno počeli da rasprodaju krmače.
Ratari vredni i u potiskim opštinama
Setvene radove intenzivirali su i ratari u potiskim opštinama Kanjiža, Senta, Ada, Novi Kneževac i Čoka. Ljubomir Konjović iz Mola tek juče se spremao da obavi setvu pšenice u ritu.
– Kasno sam skinuo suncokret, pripremio sam zemljište i čekao da se teren prisuši, a svakog časa treba da stigne seme – kaže Konjović. – Setvu ću obaviti na četiri jutra, isključivo deklarisanim semenom Instituta za ratarstvo iz Novog Sada. Razlika u ceni u odnosu na prošlu setvu nije velika. Većina proizvođača je u zakašnjenju s poslom i tek sada obavljaju stevu, a dosta njih još nije uspelo da obere kukuruz.