Kancelarija za saradnju sa civilnim društvom u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede je organizovalo praćenje internet prenosa pregovora u Briselu, o Poglavlju 12. koji se odnosi na bezbednost hrane, veterinarsku i fitosanitarnu politiku. Obrađene su mnoge teme a bilo je reči i o genetski modifikovanim organizmima.
Od strane pregovaračkog tima EU rečeno je da se u EU svaki GMO mora odobriti pre puštanja na tržište i da se vrši informisanje potrošača i to – svi proizvodi sa ili od GMO (uključujući i one koji nemaju DNK od GMO, kao što je ulje) se obeležavaju, osim onih koji su manji od 0,9%.
Direktiva 1829/2003 se odnosi na proceduru odobravanja GMO a prijava se vrši po Regulativi 503/2013 i Procena rizika koje traje oko šest meseci a vrši je agencija EFSA. Država članica može sprovesti sopstvenu procenu rizika a države mogu da se ne slaže sa agencijom EFSA.
Procedura odobravanja može da se vrši i preko Procedure komiteta (Regulativa (EC) 182/2011) i to, predlog komisije pa glasanje države članica. Ako nema većine glasova onda se odbija predlog a usvaja se ukoliko je rezultat glasanja 50/50.
Kontrola se vrši prema Regulativa 882/2004 i države članice su obavezne da vrše inspekcije. Vanredne mere/Zaštitne klauzule (Emergency measures / Safeguard clauses) se vrši na nacionalnom nivou i na nivou EU.
Safeguard clause, u slučaju odobrenih GMO, države članice dostavljaju nove informacije o rizicima i mogu usvojiti mere za zabranu GMO-a. Neke države članice koriste ovu mogućnost i kad nema rizika. Npr. zabrana kineskog uvoza u kojem je pronađen neodobreni GMO.
U EU je odobreno 62 GMO i to – 37 vrsta kukuruza, 7 soja, 8 pamuka, 1 šećerna trska, 6 uljanih repica, 2 mikroorganizma i 1 GMO je odobren za uzgoj.
2010 Komisija je preporučila da se dopuni Direktiva 2001/18/EC kako bi se državama članicama dale veće mogućnosti da zabrane uzgoj GMO ali je to blokirano u Evropskom savetu.
Obeležavanje proizvoda ‘Bez GMO’, studija o riziku će biti objavljena u narednim mesecima kako bi se harmonizovalo zakonodavstvo u ovoj oblasti. Potrošači zahtevaju obeležavanje koje dokazuje da u proizvodu nema GMO.
Od strane našeg pregovaračkog tima bilo je postavljeno pitanje: Šest zemalja EU je izglasalo zabranu na osnovu Člana 23 Direktive 2001/18/EC a članice su Svetske Trgovinske Organizacije. Kako se one nose sa STO? Na primer, Francuska je zabranila i kukuruz koji je odobren a Luksemburg gotovo ništa nije uskladio od zakona.
Govornica iz EU je rekla da to partneri EU iz STO nisu dobro primili, a ne sama STO. Sa članicama STO poput Kanade i Argentine su zaključili diskusiju. SAD doduše i dalje ne prihvataju njihove razloge i odbijaju dogovor.
Ovo je interesantno jer je u suprotnosti sa ranijim izjavama zvaničnika poput Ministra poljoprivrede Dragana Glamočića kada je izjavio da ‘po pravilima STO i EU ne može postojati eksplicitna zabrana prometa nijedne vrste proizvoda uključujući i GMO’.
Od strane pregovaračkog tima EU rečeno je da je 2010 trebalo doneti odluku kojom svaka zemlja posebno određuje zabranu ali je blokirana; Parlament je odobrio ali je Evropski Savet blokirao. Preko 20 država je bilo za tu odluku. Proces treba da se odblokira jer je u interesu velikih država kao što je Francuska, koja je delom zaslužna za blokadu, a opet ona na svojoj teritoriji zabranjuje GMO.
Članica još može da zabrani GMO ako pokaže naučne dokaze. Urade svoja istraživanja, dođu sa naučnim radovima i kažu da to čine zbog novog rizika.
Bilo je reči i o GM polenu biljaka u medu gde se kaže da svaki GM materijal mora da bude odobren, a polen iz meda je bio potpuno zaboravljen. Hteli su na sudu da dokažu da je polen sastojak a to je jednostavno pogrešno. Polen mora biti prepoznat kao sastavni deo meda, a obično ga ima manje i od 0,1% u medu. Postoji dogovor između država članica o ovome i uskoro će to biti i zvanično.
Bilo je postavljeno pitanje od strane našeg pregovaračkog tima o mogućnostima uključivanja laboratorija u Srbiji koje se bave sa GMO (ukupno 4) u mrežu laboratorija EU i rečeno je da bi trebalo da bude moguće njihovo uključivanje i pre pristupanja EU.
Od strane našeg pregovaračkog tima bilo je postavljeno pitanje: ‘U Srbiji u jednom dijetetskom proizvodu za sportiste koji sadrži soju, pronađena GM soja. Kako bi EU postupila’?
Odgovor je bi ‘GMO mora biti odobren. Ako nije odobren, primenjuje se politika nulte tolerancije i proizvod odmah skida sa polica, tj. tržišta država članica’.
Ovo je takođe interesantno jer je pre par meseci Ministar poljoprivrede Drgan Glamočić rekao ‘da je vanredni inspekcijski nadzor pokazao da na našim rafovima nema GMO robe’.
‘Građani Imaju Moć’ traži od Ministarstva da obelodani u kojim prodavnicama je vršena inspekcija i koji proizvodi su u pitanju, takođe se traži se da se kaže koji je taj dietetski proizvod za sportiste koji sadrži GM soju.
Snežana Vasilić
Građani imaju moć