Cilj mera Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo jeste povećanje poljoprivredne prozvodnje i pomoć malim gazdinstvima, izjavio je zamenik pokrajinskog sekretarijata Zoran Knežević.
Kako je predstavio poljoprivrednicima okupljenim na tribini u Subotici, suština mera tog sekretarijata je pomoć malim gazdinstvima, jer je pred njima težak period u kojem mali neće moći da opstaju.
Nastojimo da malim poljoprivrednim gazdinstvima, uglavnom do 10 hektara, pomognemo da svake godine mogu da konkurišu, stasaju sa nekih 20 30 hektara i postanu ozbiljniji proizvođači, a dalje će morati sami da se snalaze, rekao je Knežević.
Kako je rekao, Sekretarijat će ove godine raspolagati sa sedam milijardi dinara, od čega su četiri milijarde namenska sredstva za preduzeće Vode Vojvodine, a podrška će biti sprovedena kroz 27 konkursa, od kojih će neki biti dostupni za desetak dana, kako bi poljoprivrednici mogli na vreme da se pripreme i apliciraju.
Dokumentacija nije komplikovana, a mogu ostvariti benefite kroz povraćaj sekretarijata, a on nije mali. Uglavnom je to u proseku oko 50 odsto bespovratnih sredstava jer sekretarijat ne daje kreditna sredstva nego bespovratna iz svog budžeta, tvrdi Knežević.
On je napomenuo da je u toku četvrta nedelja predstavljanja politike sekretarijata, gde su svakog drugog dana u nekoj drugoj lokalnoj samoupravi, a sve iz razloga što različiti regioni različito apliciraju na konkurse sekretarijata.
Smatra da proizvođači nisu obavešteni dovoljno o njihovim merama, ilustrujući to podatkom da se godišnje iskoristi do 85 odsto bespovratnih sredstava koja su na raspolaganju, što je ocenio kao nedopustivo.
Imate regione tipa Kikinde, gde su prošle godine registrovana poljoprivredna gazdistva povukla samo 300.000 dinara, što je izuzetno malo. Banat je dosta zapostavljen, ali mi obilazimo sve lokalne samouprave da bi što veći krug ljudi upoznali sa našim merama i da što više njih aplicira, rekao je Knežević.
Predsedavajući Upravnog odbora Asocijacije poljoprivrednika Miroslav Kiš ocenio je mere sekretarijata kao vrlo značajne, ali ipak nedovoljne, jer za unapređenje konkurentnosti kod biljne proizvodnje i stočarstva, po njegovom mišljenju, treba daleko veća podrška sa republičkog nivoa.
“Republički organi nam pokušavaju dokazati da para za poljoprivredu nema i da smo prepušteni tržištu, da država nema mehanizme da malog i srednjeg poljoprivrednog proizvođača učini konkurentnijim, da može da obezbedi egzistenciju i razvoj, a sekretarijat nudi, mislim, dobre uslove, rekao je Kiš.
Tanjug