Povoljni vremenski uslovi u septembru doprineli su normalnoj vlažnosti zemljišta u severnim, centralnim i zapadnim delovima Srbije, što omogućava kvalitetnu obradu zemljišta i pripremu poljoprivrednih radova.
Kako si objavili stručnjaci Odeljenja za agrometerologiju Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), tokom septembra zabeležene su uobičajene padavine u Posavini i Podunavlju, dok je na jugoistoku zemlje bilo 50 odsto manje od uobičajenih padavina za ovo doba godine.
U jugoistočnim krajevima zemlje vlaga u površinskom sloju zemljišta je na minimumu, tako da je obrada otežana. U tim delovima Srbije potrebne su obilnije padavine kako bi se vlažnost obradivog zemljišta za predstojeće jesenje poslove znatno poboljšala.
Na malim površinama, gde su pojedinačna stabla različitih voćnih vrsta, registrovano je prisustvo bakteriozne plamenjače. Ta stabla predstavljaju žarišta za dalje širenje bolesti, što može predstavljati opasnost za voćne zasade koji se nalaze u blizini.
Na nekim lokalitetima je kod useva postrne soje registrovana pojava
jedne vrste stenice na lišću i mahunama. Ta vrsta stenice se hrani svim biljnim delovima, a najviše plodovima, koji gube na kvalitetu.
U poslednjih sedam dana uglavnom su bili povoljni vremenski uslovi za obavljanje aktuelnih poljoprivrednih jesenjih radova.
Prema najnovijem biltenu te službe, sutra se očekuje postepeni prestanak padavina i delimično razvedravanje, a 3. i 4. oktobra u jutarnjim časovima biće uslova za pojavu slabog mraza.
Temperature će biti u postepenom porastu, i do 7. oktobra dostići će uobičajene vrednosti za ovo doba godine, a zatim 8. i 9. oktobra slede nove padavine. Velika količina padavina znatno će popraviti zalihu produktivne vlage u zemljištu, ali će ometati obavljanje pojedinih poljoprivrednih radova.
U korporaciji PKB takođe ocenjuju da je jesenje vreme pogodavalo usevima, jer su prinosi veći nego prošle godine. Kako je navedeno u listu ‘Poljoindustrija’, do sada je izvađeno repe sa površine od 1.000 hektara a prosečan prinos je 35 tona po hektaru.
Kiša je pogodovala usevima u nicanju, pre svega lucerki i uljanoj repici. Kukuruz je u fazi zrenja, pa neće imati posebne dobrobiti od kiše, naveo je direktor proizvodnje u PKB-u, Ratko Tomić.
Prinos merkantilnog kukurza sa skinutih 11 odsto površina iznosi osam tona, a ratari su prvi put ove godine specijalnom mašinom gnječili deo kukurza na 263 hektara. Izgenječeno je 2.254 tone, a prinos je 8,6 tona po hektaru.
Kada se procenat suve materije u kukurzu povećao prešlo se na spremanje silaže, i do sada je pripremljeno 76.366 tona, ili 85 odsto ukupnih potreba. Tomić je naveo da je kukurz dobrog kvaliteta, sa procentom nižim od 0,05 odsto aflatoskina u milimetru.
Prinos suncokreta je tri tone po hektaru, a uljane repice 3,2 tone. Duga suša je otežala obradu zemlje, pa pucaju šrafovi na plugovima, predočio je Tomić.