Požar u Deliblatskoj peščari i dalje je aktivan, ali je situacija stabilnija nego prethodnih dana, dok stručnjaci upozoravaju da su posledice po jedno od najvrednijih prirodnih područja u Vojvodini već ozbiljne i da bi deo štete mogao biti nepovratan
Broj žarišta smanjen je sa 64 na tri, a na terenu je više od 300 vatrogasaca, radnika „Vojvodinašuma“ i meštana, uz helikoptere i tešku mehanizaciju. Požar je do sada zahvatio između 2.500 i 3.000 hektara šume i niskog rastinja, dok su kuće i okolna naselja za sada sačuvani.
Radi sprečavanja daljeg širenja vatre napravljeno je oko 28 kilometara šumskih proseka, a planirano je još približno sedam kilometara. Nadležni upozoravaju da opasnost nije prošla jer visoke temperature i eventualno jačanje vetra mogu ponovo da aktiviraju pojedina žarišta.
Međutim, biološkinja Tanja Vukov upozorava da je nepovratna šteta po prirodu verovatno već nastala. Kako je rekla za N1, Deliblatska peščara predstavlja jedno od izuzetno vrednih prirodnih područja u Vojvodini i stanište brojnih retkih i ugroženih vrsta.
Među njima su božur i banatski božur, orao krstaš, ali i Labudovo okno, međunarodno zaštićeno vlažno stanište značajno za migratorne ptice.
„Naravno da će se priroda vratiti nazad, ali će neke stvari biti nepovratno izgubljene“, upozorila je Vukov, navodeći da bi veliki požari, uz klimatske promene i sve češće ekstreme, mogli postajati učestaliji.
Poseban problem predstavlja činjenica da u Vojvodini poljoprivredni ekosistemi zauzimaju najveći deo prostora, dok je očuvanih prirodnih područja malo. Zbog toga su, prema njenim rečima, područja poput Deliblatske peščare posebno dragocena.
Vukov upozorava i da se nedostatak vode u prirodi primećuje već deset do 15 godina, kroz presušivanje izvora i nestajanje vlažnih staništa. Zato smatra da je, uz gašenje požara, neophodno više ulagati u očuvanje i obnovu prirodnih ekosistema i prilagoditi način upravljanja vodama novim klimatskim uslovima.
