Kako je Tanjugu izjavio direktor ove sertifikacione kuće Nenad Novaković, u ovom trenutku u Subotici je oko 2.000 hektara pod organskom ratarskom i povrtarskom proizvodnjom, a ovom vrstom proizvodnje obuhvaćeno je oko 2.000 grla ovaca i koza.

Na ovoj osnovi, prema njegovim rečima, organske proizvode na tržište iz Subotice plasiraju i prerađivači, a pred proizvođačima koji su zainteresovani za ovu vrstu proizvodnje nalazi se nova šansa – organska proizvodnja soje.

“Imamo zahtev švajcarskih partnera da negde oko 6.000 tona organske soje svake godine uvezu sa područja Vojvodine i Srbije, tako da sigurno Subotica može naći svoje mesto u toj proizvodnji, a naravno i proizvođači, kada su u pitanju državne subvencije koje su za 40 procenata veće nego u konvencionalnoj proizvodnji, tako da se stvara dobar okvir za razvoj organske proizvodnje”, rekao je Novaković.

On dodaje da organski proizvođači nemaju problema sa plasmanom svojih proizvoda, jer pojedinci koji obrađuju velike površine kompletnu proizvodnju plasiraju na tržište Nemačke.

Još bolji rezultati, po njegovoj oceni, mogli bi se postići udruživanjem proizvođača, gde su već ostvareni određeni pomaci, a ono što pomalo zabrinjava jeste povećan uvoz organskih proizvoda na teritoriju Srbije.

“Dobro je za potrošače, dobro je zbog konkurencije, ali mislim da bismo mi mogli podići svoj nivo proizvodnje, povećati broj proizvođača i svakako zadovoljiti to probirljivo evropsko tržište. Situacija je takva da se zaista može plasirati, počevši od ratarskih, povrtarskih i voćarskih kultura, naravno i prerađevina. Pogotovo kada su u pitanju specifične, tradicionalne prerađevine, kao što su razni džemovi, pekmezi, turšije, ajvar, pinđur i tako dalje”, rekao je Novaković.

U Poljoprivrednoj stručnoj službi u Subotici kažu da je suština organske proizvodnje u njenom nazivu – ona treba da bude zatvoreni organizam, odnosno da ne sme da zavisi ni od koga, od spoljnih inputa, a ukoliko baš mora, onda da ih takođe uzima sa organskih farmi.

Nakon mnogo uloženog rada i truda, kako ocenjuje rukovodilac savetodavnog sektora u ovoj službi Branislava Pantelić, efekat je višestruk – očuvanje zdravlja i očuvanje životne sredine, tačnije, jer poljoprivrednici ne zagađuju ni sebe ni zemljište.

“U organskoj proizvodnji ne smete koristiti nikakve herbicide i pesticide, ali zato ne treba brinuti, pošto biljke međusobno štite jedna drugu. Imate biljke prijatelje i biljke neprijatelje, gde se njihove štetočine međusobno ne podnose, tako da sve to može da se reši na prirodan način”, rekla je Pantelić.

Tanjug