I pre i posle prodaje imovine PKB-a predstavnici ove i bivše vlasti iznose optužbe jedni protiv drugih – ko je uništio PKB, ko poklonio zemljište, ko izvlačio novac iz kombinata, ko je kome nameštao poslove
Privatizacija PKB-a, nekada jednog od najvećih poljoprivrednih kombinata u Evropi, završena je u drugoj polovini 2018. godine prodajom imovine tog preduzeća. I pre i posle prodaje imovine PKB-a predstavnici ove i bivše vlasti iznose optužbe jedni protiv drugih – ko je uništio PKB, ko poklonio zemljište, ko izvlačio novac iz kombinata, ko je kome nameštao poslove. Optužbe su brojne, ali ne postoji nijedan postupak koji se vodi pred nadležnim institucijama.
Kompanija iz UAE jedna je od vodećih poljoprivrednih kompanija na bliskom istoku koja ima oko 160.000 hektara zemljišta u celom svetu, posle privatizacije PKB-a postala je vlasnik i 17.000 hektara zemljišta Beograda, odnosno Srbije. Kolika je to površina možda najbolje pokazuje podatak da se širi deo Beograda prostire na oko 35.000 hektara. Reč je o zemljištu koje je pripadalo državi, a od 2015. formalno PKB korporaciji – koja je bila u vlasništvu države.
Zemljište je, međutim, prodato kao da je reč o privatnom zemljištu privatne firme. Iako je zakonima Srbije zabranjena prodaja državnog poljoprivrednog zemljišta jer takvo zemljište predstavlja nacionalno blago, prodaja upravo takvog zemljišta omogućena je, u ovom slučaju odlukama, sporazumima i zaključcima koje su donosili predstavnici vlasti od 2009. godine do danas.
Prodaja je realizovana tako što je državno zemljište čije otuđenje zakon zabranjuje, upisano kao privatna imovina državnog poljoprivrednog kombinata.
Uprkos utisku koji je stvoren u javnosti da je prodat propali kombinat, činjenica je da država kao vlasnik PKB-a, nije prodala preduzeće s dugovima već samo njegovu imovinu. Od iznosa koji je Al Dahra uplatila na račun PKB-a, kada su vraćeni svi dugovi državi i bankama, i isplaćen socijalni program radnicima, na računu PKB-a ostalo je oko 12 miliona evra.
Od ukupo uplaćenog iznosa, prema dokumentaciji o izvršenom plaćanju do koje su došli novinari Insajdera, navodi se da cena poljoprovrednog zemljišta odnosno 16.785 hektara iznosi oko 80 miliona evra. To znači da je u proseku Al Dahra platila oko 4.700 evra po hektaru. To je ispod proseka cene poljoprivrednog zemljišta u čitavoj Srbiji i višestruko manje od cena zemljišta u Vojvodini.
Prema istraživanju Insajdera, pravi izazov za Srbiju nakon prodaje imovine PKB-a će biti kako da zbog budućeg širenja grada i izgradnje novog puta ne plati po tržišnim cenama hektare zemljišta koji će državi biti neophodni, a koje će sada morati da otkupljuje od Al Dahre.
