Kvote za izlov i izvoz puževa u Srbiji već godinama se kreću oko 1.200 tona, ali se krijumčarskim putevima iz zemlje iznose mnogo veće količine.
Sakupljači puževa, od kojih su mnogi ostali bez posla, u tome nalaze izvor egzistencije, te prekupcima prodaju puževe do tridesetak dinara za kilogram, dok izvoznici, zavisno od stepene obrade mesa u Evropskoj uniji, za istu količinu dobijaju najmanje četiri evra.
U Privrednoj komori Srbije kažu da je cela poljoprivredna grana pužarstva propala upravo zbog izlova puževa u prirodi, koji nije zabranjen kao što je to slučaj u zemljama Evropske unije. Mnoge farme za uzgoj puževa su zbog toga i osnovane samo fiktivno i više služe za pokriće prekupaca, nego za legalnu zaradu. U Srbiji trenutno postoji samo jedna farma za uzgoj, preradu i izvoz puževa. Prošle godine izvezeno je 277 tona puževa iz uzgoja, a ta količina mogla bi biti mnogo veća kada bi se obezbedilo tržište za izvoz. No, i ovako je od izvoza puževa iz uzgoja iz farmerske proizvodnje zarađeno 1,4 miliona dolara.
Sada se prerađeni puževi najviše izvoze u Makedoniju, mada je prošle godine deo prodat i Italiji i Bosni i Hecegovini, a najbolju cenu dostižu oni u hibernaciji. Ipak, male količine se teško prodaju kao što je teško obezbediti uzgajivače koji će raditi u kontinuitetu i na vreme ne samo uzgajati, već i prerađivati puževe za uzgoj. To je, ujedno i razlog zašto postoji samo jedna farma za uzgoj, preradu i izvoz puževa.
Stručnjaci iz Zavoda za zaštitu prirode Srbije ne spore da bi uzgajanje puževa mogao da bude unosan posao, ali objašnjavaju da je za gajenje ovog mekušca potrebno ispuniti mnogo uslova. Da bi se gajili puževi na 20 ari, po njihovoj oceni, uzgajivač mora da ima tri puta veću površinu zemišta za ishranu, da prihvati velike troškove i činjenicu da se puževi mogu prodavati samo po berzanskoj ceni, odnosno da država nije ta koja će garantovati zaradu po kilogramu.
Puževi su najbrojnija klasa mekušaca sa oko 45.000 vrsta. Postoji oko 30.000 savremenih vrsta, kao i oko 15.000 izumrlih. Danas su prisutni u skoro svim tipovima staništa i ekosistema. Puževi se kao hrana mesojednim organizmima veoma značajna karika u lancu ishrane. Koriste se i u ljudskoj ishrani i sa tim ciljem se gaje. Neke vrste golaća su važni oprašivači biljaka. Većina poljoprivrednika smatra puževe štetnim, usled njihove ishrane baštenskim biljkama. U našim krajevima najviše ih ima posle kiše i tada kreću sakupljači koji na njihovoj prodaji mogu da zarade i celu prosečnu mesečnu platu.
Dnevnik