Prvi poljoprivrednici su u centralnu Evropu došli sa Balkana, zaključio je austrijski naučni tim, predvođen arheološkinjom Barbarom Horejs, koji je za takav zaključaj na jugu Srbije pre par godina pronašao dokaze iz neolitskog perioda
”Bili smo ciljano u potrazi za ‘delićem koji nedostaje’ između neolitskog doba u Egeju i centralnoj Evropi“, objasnila je Horejsova. Da taj delić mora biti negde na putu od juga ka severu, duž takozvane balkanske rute, dodala je, bilo je od početka jasno. ”Ne postoji gotovo nikakva istok-zapad osovina“, rekla je Barbara Horejs, dodajući da je nalazište pronađeno južno od Niša, na obalama Morave. ”Radi se o nalazištu koje je na visini od 400 do 500 metara, time savršeno za poljoprivredne aktivnosti”, ukazala je arheološkinja sa bečke Akademije nauka.
Austrijski tim naučnika je 2018. godine, u saradnji sa Arheološkim institutom u Beogradu, iskopao kamene alate, keramičke posude, kosti od životinja, ali i područja na kojima je sasvim sigurno bilo loženo, kao i veliki broj figurina. ”Možemo poći od toga da se radilo o ostacima jedne delimično nastanjene grupe sa odgovarajućom materijalnom kulturom“, rekla je Horejs.
Ispod tog nalazišta, koje je dobilo naziv ”Svinjarička čuka“, nalazi se oko metar i po neolitskih tragova kulture, pokazuju radiokarbonske pretrage.
Prema rečima Horejsove, to nalazište je svakako nedostajući delić u odgovoru na važno pitanje kako je nastanjivana Evropa. Prvi dokazi o poljoprivrednicima koji su se nastanili do sada su dokazivale naseobine u Egeju oko 6.700 godina pre nove ere. Neolitska nalazišta, kao što je ”Lepenski vir“, koji je jedan od najstarijih dokaza o poljoprivrednim aktivnostima, datira od oko 6.000 godine pre Hrista.
”Pitamo se zašto je trebalo toliko vremena“, kaže Barbara Horejs, dodajući da naučnici polaze od toga da su se male grupe migranata polazeći sa Bliskog istoka kretale ka centralnoj Evropi i da su sa sobom nosili veoma složeno znanje o uzgajanju žitarica, uzgoju životinja, kao i o životu u izgrađenim kućama u naseobinama. ”Korak od skupljača, preko lovaca do poljoprivrednika i uzgajivača životinja bio je jedan od najvećih i najodrživijih revolucija ljudske istorije“, podvukla je austrijska arheološkinja.