U vremenu kada klimatske promene i sve veća degradiranost zemljišta ugrožavaju poljoprivredu, regenerativna poljoprivreda predstavlja dobro rešenje za očuvanje prirodnih resursa i održivu proizvodnju hrane. U videu, koji je nastao u saradnji sa Savezom za regenerativnu poljoprivredu Srbije, dr Vladan Ugrenović, naučni savetnik beogradskog Instituta za zemljište, objašnjava zašto prelazak na regenerativne prakse nije samo trend, već nužnost za budućnost poljoprivrede
Zašto je regenerativna poljoprivreda važna?
Kako ističe dr Ugrenović, prakse konvencionalne poljoprivrede, poput intenzivne obrade zemljišta oranjem, monokultura i preterana upotreba sintetičkih agrohemikalija značajno su narušile plodnost zemljišta, smanjile biološku raznovrsnost i povećale zavisnost poljoprivrede od spoljašnjih inputa.
Regenerativna poljoprivreda fokusira se na podsticanje prirodnih procesa u zemljištu. Agrotehnički postupci se usmeravaju ka tome da se zemljište što manje remeti obradom, kao i da ono tokom cele godine bude pokriveno biomasom i prožeto živim korenovima. Primenjuju se prakse kao što su: direktna setva (no tillage), tehnologija pokrovnih useva, zasnivanje cvetnih zaštitnih pojaseva, što sve tbreba da zaustavi negativne procese koji dovode do degradacije zemljišta, unapredi njegovu plodnost i biodiverzitet.
”Prakse regenerativne poljoprirede omogućavaju zemljištu da se prirodno obnavlja, poboljšavajući njegovu strukturu, plodnost i otpornost na vremenske ekstreme,“ ističe dr Ugrenović.
Praćenje stanja zemljišta – osnova uspešne regeneracije
U regenerativnoj poljoprivredi, veoma je važno kontinuirano praćenje stanja zemljišta, počev od ulaska u sistem, pa tokom celokupne primene. Potrebno je pratiti:
- Agrohemijske osobine (pH, CaCO₃, humus, ukupan N, P₂O₅, K₂O, EC, CEC)
- Fizičke osobine (mehanički sastav, zapreminska masa, specifična masa, struktura zemljišta)
- Mikrobiološke osobine (ukupan broj mikroorganizama, gljiva, aktinomiceta, amonifikatora, azotobaktera, respiracija zemljišta)
Sve analize vrši beogradski Institut za zemljište u svojim akreditovanim laboratorijama, čime se obezbeđuje pouzdana kontrola za pravilno usmeravanje procesa proizvodnje. Bez redovnog praćenja ovih pokazatelja, naglašava dr Ugrenović, nema dugoročnog uspeha u očuvanju zemljišnog potencijala.
Ekonomske prednosti regenerativne poljoprivrede
Pored očuvanja životne sredine i poboljšanja kvaliteta zemljišta, regenerativna poljoprivreda može da donose i značajne ekonomske koristi za proizvođače. Kako objašnjava dr Vladan Ugrenović, primenom regenerativnih praksi, poljoprivrednici mogu ostvariti:
- Uštede u troškovima obrade zemljišta, zahvaljujući isključivanju oranja i drugih mera obrade.
- Smanjenje potrošnje goriva – kako zbog manje obrade, tako i zbog očuvanja strukture zemljišta, koja olakšava rad poljoprivrednih mašina.
- Manju potrebu za mineralnim đubrivima, jer povećanjem sadržaja organske materije zemljište postaje plodnije i sposobnije da samo podrži rast biljaka.
”Primena regenerativnih praksi ima i održiv ekonomski aspekt – kroz smanjenje troškova za đubriva, gorivo i mehanizaciju, i kroz očuvanje proizvodnog potencijala zemljišta na duži rok”, ističe dr Ugrenović.
Kroz edukaciju, uspostavljanje pokaznih gazdinstava i povezivanje stručnjaka i poljoprivrednika, Savez za regenerativnu poljoprivredu Srbije pruža podršku svima koji žele da dugoročno očuvaju svoje zemljište i poboljšaju proizvodnju.
Foto: Pixabay
