Ministartvo poljoprivrede finansira besplatnu analizu plodnosti zemljišta, ali samo deset odsto poljoprivrednika to koristi. Stručnjaci napominju da se pomoću analize mogu ostvariti najveći prinosi uz upotrebu određenih količina, kako mineralnih tako i organskih đubriva
U 23 centra širom Srbije poljoprivrednici mogu da donesu uzorke sa čak tri parcele i provere sadržaj kalijuma, azota, fosfora. Prof.dr Snežana Janković sa Instituta za primenu nauke u poljoprivredi ukazala je da su te analize bitne kako bi mogli da daju preporuke šta činiti sa već gotovim zasadima, kako u tim zasadima održati proizvodnju i da se pomoću analize mogu ostvariti najveći prinosi uz upotrebu određenih količina, kako mineralnih tako i organskih đubriva.
Naime, moderna poljoprivreda i teška mehanizacija zemljište nabijaju i ispošćuju, pa stručnjaci apeluju da se zemlji vrati ono što biljke iz nje izvuku, pre svega korišćenjem prirodnog stajnjaka.
Predlažu takozvanu regenerativnu obradu jer čuva plodnost, sprečava eroziju i smanjuje zagađenje. Stručnjak za poljoprivrednu mehanizaciju i zemljište dr Luka Radoja ističe da je praksa pokazala da je moguće održavati nivo humusa u zemljištu kada se koriste biljni ostaci i zeleno đubrenje. Ukazao je i na to da se mora uspostaviti ravnoteža između biljne i stočarske proizvodnje.
”Zemljište, šuma i voda su sudbinski povezani”, kazao je on i dodao da kada nanesemo štetu jednom od ovih elemenata, ugrožavamo i ostale. ”Dvadeset četiri odsto emisija gasova sa efektom staklene bašte dolazi iz moderne poljoprivrede. U trci za profitom čovek je zaboravio da resursi nisu nepresušni i da novac ne može da se jede”, podvukao je dr Radoja.
Profesorka Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Snežana Simić istakla je da je to posebno važno zato što se unosom te materije popravlja stanje, odnosno da se zemljištu vraćaju funkcije. ”Time se čuva njegova struktura,a to je posebno značajno zbog veze sa drugim oblicima degradacije, na primer sa erozijom”, objasnila je profesorka Simić.
Plitko zaoravanje žetvenih ostataka, plodored i sejanje mahunarki koje čuvaju vlagu i plodnost stručnjaci nazivaju regenerativnom poljoprivredom.
