Pšenica, kukuruz i nafta koje je pozajmljivala Direkcija za robne rezerve možda nikada neće biti vraćene državi. Ovo je jedan od najznačajnijih nalaza državnih revizora, prema kome sporna potraživanja iznose čak 10,92 milijarde dinara. Tu veresiju, po svemu sudeći, država će morati da oprosti dužnicima.
Revizori su utvrdili da sporna potraživanja čine čak 63 odsto ukupnih potraživanja. U izveštaju piše da je njihova naplata neizvesna, jer Direkciji duguju firme koja su u stečaju, blokadi ili likvidirane. Državni revizori uočili su i to da Direkciji duguju čak i preduzeća koja su prestala da postoje.
Inače, ukupna potraživanja Direkcije iznose 16,52 milijarde dinara. Realno je očekivati da se naplati tek 38 odsto tog iznosa. To praktično znači da je ovakvim načinom raspolaganja robom 10,92 milijardi dinara bačeno u bunar. Na sve to, dug se za godinu dana uvećao za 1,59 milijardi dinara. Pri tom, sporna potraživanja sa područja Kosova, na primer, iznose 13,88 miliona dinara. U bilansima ove državne institucije još se vode potraživanja za imovinu i robu uništenu tokom bombardovanja 1999. godine. Po tom osnovu Direkcija knjiži 525 miliona dinara, koji verovatno nikad neće biti vraćeni.
Ipak, u izveštaju koji je sinoć objavljen kao najveći propust čini se to što imovina vredna 17 milijardi dinara uopšte nije popisana. Popisne komisije Direkcije nisu popisale čak ni robne rezerve koje vrede 18,35 milijardi dinara. Državni revizori konstatuju da nisu utvrđene stvarne količine imovine koja se popisuje. Ni brojanjem, ni merenjem, ni procenom. Popisne liste u Direkciji za robne rezerve, po svemu sudeći, ostale su prazne.
Revizori su utvrdili i da niko nije kontrolisao rad skladišnih komisija na licu mesta, kao i da nisu preduzete potrebne mere radi blagovremenog sprečavanja nastanka materijalne štete na robi koja čini robne rezerve.
Za revizore je sporno to što je popis poveren lokalnim skladištarima, koji su istovremeno i poverioci i dužnici pa su samim tim u sukobu interesa. To znači da su oni koji duguju Direkciji sami sebe kontrolisali. Time je, navodi se u izveštaju, ugrožen javni interes jer Direkcija nije postupila u skladu sa članom 7. Pravilnika o načinu i rokovima vršenja popisa imovine i obaveza korisnika budžetskih sredstava Republike Srbije.
„Direkcija nije organizovala poslove popisa koji su u direktnoj vezi sa čuvanjem zaliha – poslom iz njenog delokruga rada i zbog koga je, između ostalog i osnovana” ocenjuje se u izveštaju.
Zanimljivo je i to da je Direkcija u svojim poslovnim knjigama evidentirala nekretnine koje uopšte nisu njene. Državni revizori su ustanovili da je kao korisnik upisano drugo pravno lice.
Nisu evidentirani ni krediti domaćim javnim nefinansijskim institucijama u iznosu od 492 miliona dinara, što nije u skladu sa članom 16. Uredbe o budžetskom računovodstvu.