Potrošnja hrane u Srbiji je u padu, rekao je za Tanjug ekspert u Privrednoj komori Srbije (PKS) Vojislav Stanković i izneo podatak da je prošle godine u zemlji potrošeno 2,4 odsto hleba i peciva manje nego 2011. godine, kao i 6,5 odsto mesa, 4,7 odsto mleka i 4,5 odsto šećera, a smanjena je i potrošnja voća i povrća.
Po potrošnji hrane, značajno zaostajemo za razvijenim zemljama Evrope, dok nizak životni standard doprinosi smanjenom obimu prometa i potrošnje poljoprivredno prehrambneih proizvoda, istakao je on.
Stanković je objasnio da je ukupna potrošnja hleba i peciva 2011. bila 107,3 kilograma po članu domaćinstva, prošle godine 104,7 kilograma, dok je ukupna potrošnja svih vrsta svežeg mesa 2012. iznosila 41,9 kilograma, što je manje za 6,5 procenata nego godinu ranije.
Najveći pad potrošnje je kod svinjskog mesa 12,7 odsto, ribe 14,8 odsto, a opala je potrošnja i živinskog mesa, koje spada u jeftinije kategorije mesa.
Zabeležen je rast potrošnje goveđeg mesa za 10 procenata, ali se manje jede ovčije, kozje i jagnjeće meso, naveo je Stanković.
Jedemo sve manje, plaćamo sve više
Prošle godine smo se, prema istim podacima, manje i sladili pa je potrošnja šećera manja za 4,5 odsto ali smo potrošili jestivog ulja više za 0,8 odsto nego 2011.
Potrošnja mleka pala je sa 57,8 na 55,1 litar, domaćeg sira sa 11,4 na 10,8. kilograma dok smo manje jeli gotovo sve vrste voća i povrća.
Za skoro kilogram manje pojeli smo pomorandži, svega 3,9 kilograma, banana 9,4 odsto, jabuka tri odsto, krušaka 7,1 odsto, a trešanja i višanja čak dvadesetak procenata.
Slična je situacija i sa povrćem, a kako je istakao Stanković, uticaj suše i manji obim proizvodnje tih proizvoda manifestovao se na manju ponudu i više cene u uslovima skromnih zarada stanovništva.
Sve manje jedemo, ali sve više izdvajamo za hranu, jer je u strukturi lične potrošnje najveći udeo upravo imaju hrana i bezalkoholna pića 43,2 odsto, dok je taj iznos u Evropskoj uniji u proseku 18 odsto, ukazao je on.
Izdaci za hranu u Velikoj Britaniji iznose 12 odsto, 13 procenata u Luksemburgu i Nemačkoj, a 38 u Rumuniji, dodao je Stanković.
On je podsetio da je u Srbiji prosečna neto zarada isplaćena u decembru 2012. godine bila 46.923 dinara dok je prosečna potrošačka korpa iznosila 63 761,88 dinara. Za pokriće potrošačke korpe u decembru, bilo je potrebno 1,36 prosečnih zarada.
U prošloj godini, zabeležen je rast potrošačkih cena, od 12,2 procenta, što je najviše za poslednjjih pet godina, a najviše su poskupeli hrana i piće.
Tanjug.