Ukupna površina pod vinogradima u Srbiji, upisana u Vinogradarski registar, iznosi oko 6.500 hektara koje obrađuju 4.618 proizvođača grožđa. Za proizvodnju vina registrovano je 424 proizvođača, a prošle godine iz naše zemlje izvezeno je oko 11,17 miliona litara, u vrednosti od oko 16 miliona evra
Najviše je plasirano na rusko tržište i to oko 6,3 miliona litara, što je 56,6% od ukupne količine izvezenog vina. Na Cefta tržište prodato je oko trećinu ukupnog izvoza, a dominantna tržišta našim proizvođačima bile su BiH (18,2%) i Crna Gora (12,2%). U 2020. na tržište EU izvezeno je 7,5% ukupnog izvoza vina.
U Ministarstvu poljoprivrede kažu da je ovaj sektor prepoznat kao strateški važan za razvoj ekonomije Srbije. Pored mera podsticaja koje će biti nastavljene i u 2021, vinogradarima i vinarima ove godine biće omogućeni i povoljni krediti kroz novi projekat Svetske banke.
Kako se navodi, učešće korisnika biće 10% od vrednosti prihvatljivih investicija, poslovne banke obezbeđivaće 40% kroz kreditiranje poljoprivrednika, a ostalih 50% su bespovratna sredstva obezbeđena iz zajma SB. Na taj način vinogradari i vinari će imati priliku da osavremene svoju opremu, mehanizaciju i kapacitete.
Uredbom o raspodeli podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2021. planirano je i sprovođenje mere koja je namenjena podizanju novih zasada vinove loze, izgradnji i opremanju kapaciteta za proizvodnju vina, kao i podrška unapređenju kvaliteta.
U ministarstvu kažu i da visina podsticaja u okviru mera ruralnog razvoja ove godine ostaje ista kao i 2020, a biće realizovana i dva javna poziva u okviru IPARD programa. Podsećaju da u ovom programu, u okviru mere jedan za sektor proizvodnje grožđa, podsticaji iznose od 5.000 do 700.000 evra, dok u okviru mere tri za sektor proizvodnje vina dostižu i do milion evra.
Podsetimo, prošle godine prvi put je usvojen Program razvoja vinarstva i vinogradarstva za period 2021–2031. godine.
Kako se navodi, iako postoji veliki potencijal za gajenje vinove loze, ekonomska kriza i gubitak tržišta tokom devedesetih godina prošlog veka, doveli su do smanjenja površina pod vinovom lozom.
Vinograde karakteriše velika usitnjenost parcela, prosečna veličina kod nas iznosi samo 0,34 hektara. U strategiji se navodi kako je cilj da Srbija dostigne površinu pod vinogradima kao i zemlje u okruženju, poveća udeo domaćeg vina na tržištu i omogući rast izvoza u EU i u treće zemlje kao i razvoj vinskog i seoskog turizma.