U prošloj godini naš agrar izvezao je robe za 2,1 milijardu evra, a njegov spoljnotrgovinski saldo bio je u plusu milijardu evra. Upućeni tvrde da bi povećanjem proizvodnje i prerade svega što pod našim nebom rađa – naročito povrća, voća i mesa – smanjili uvoz, a ukupan doprinos poljoprivrede spoljnotrgovinskom bilansu zemlje mogao bi biti višestruko veći.
– Za svaku je pohvalu što je spoljnotrgovinski bilans poljoprivrede u prošloj godini bio „u plusu” za gotovo milijardu evra, ali bi on mogao da bude veći za četiri do pet puta kad bi više i bolje koristili ono što nam podneblje pruža – tvrdi Vojislav Stanković, savetnik predsednika Privredne komore Srbije za poljoprivredu. – Na žalost, mi to ne činimo. Na primer, umesto da se površine pod voćem povećavaju, one su se smanjivale. Nekada su se voćnjaci u Srbiji prostirali na 240.000 hektara, a prema poslednjem popisu poljoprivrede – svedeni su na 160.000 hektara.
Razumljivo je što uvozimo južno voće, kafu, čaj, kakao i začine, ali dragocene devize arčimo na uvoz pasulja iz Kazahstana, Kirgistana, čak sa Madagaskara, a već godinama jedemo kineski beli i holandski crni luk. Neko voće i povrće se uvozi i u sezoni, kada pristiže naš rod, jer se velikim megamarketima više isplati nego da ga otkupljuju i pripremaju za prodaju. Da bi ga bilo na našim trpezama u zimu i rano proleće, od svežeg povrća najviše uvozimo paradajz, lubenice, kupus, krastavac, papriku i crni luk.
Naše jabuke uvozimo iz Slovenije – izvezemo ih Slovencima za bagatelu u septembru, oni ih drže u hladnjačama, zatim nam ih prodaju po višestrukoj ceni u aprilu. Da bismo jabuke ovogodišnjeg roda jeli u februaru, trgovci ih uvoze iz Čilea, a kruške iz Južne Koreje. Jedne zime seljaci bacaju krompir, a sledeće ga uvozimo.
„Srbija nema robne rezerve koje mogu da izravnaju visoke oscilacije cena hrane, ali ni adekvatnu agrarnu politiku i irigacione sisteme”, pisala je prošle godine guverner Jorgovanka Tabaković premijeru Ivici Dačiću. Od vlade je tražila da pomogne u suzbijanju inflacije, pored ostalog i adekvatnim politikama u poljoprivredi.
Naravno, Srbija ne može mimo sveta, ona ima otvorenu tržišnu privredu. Tržište poljoprivrednih proizvoda je u velikoj meri liberalizovano, a biće još više kako se približavamo ulasku u Evropsku uniju.
Vojislav Stanković posebno ukazuje da Srbija, nekada značajan izvoznik, sve više uvozi meso, prerađevine i živu stoku. U razmeni ove robe sa svetom u 2013. godini bila je u minusu 13,7 miliona evra. Za uvoz mesa 2012. platila je sedam puta više nego 2006, a uvoz mlečnih proizvoda u tom periodu povećan je više od pet puta. Od 2009. stalno snižavanje carina na uvoz evropskog mesa, konzervi i kobasica, preti da satre već desetkovani stočni fond i dodatno oteža opstanak sela. Bićemo željni naše, domaće, šnicle.
Ako država narednih godina ne bude istrajala u započetom podsticanju stočarstva – sve više ćemo jesti uvozne šnicle, upozoravaju upućeni. Pod uslovom da imamo deviza da ih platimo.
– Stanje u našem stočarstvu je alarmantno – kaže Stanković. – Broj stoke u poslednje dve decenije opadao je po godišnjoj stopi od tri do četiri odsto. Godišnja proizvodnja mesa svela se sa nekadašnjih 600.000, na 450.000 tona. Stočarstvo u bruto vrednosti poljoprivredne proizvodnje učestvuje samo sa 31 odsto, a neophodno je da njegov udeo bude bar 50 procenata.
Stanković, ipak, tvrdi da Srbija može da proizvede dovoljno mesa za sopstvene potrebe, ali i za izvoz. Podseća da je do raspada Jugoslavije pokrivala 35 do 40 odsto potrošnje bivših republika, prodajući meso i van granica zajedničke nam države.
– Sredinom osamdesetih godina prošlog veka Srbija je u zemlje tadašnje Evropske zajednice godišnje izvozila oko 30.000 tona mlade junetine, što joj je donosilo oko 60 miliona dolara – kaže naš sagovornik. – Kuvanu šunku u konzervama sa Amerikancima smo trampili za ,,boinge”. Zemljama Evropske unije sada godišnje nedostaje najmanje 600.000 tona junećeg mesa. Brisel nam je odobrio da bez carine izvezemo 8.700 tona mlade junetine, a mi im godišnje jedva prodamo desetinu od te kvote. Više nemamo.
Vlada u ostavci je u proteklih godinu i po učinila prvi korak ka zaustavljanju daljeg proređivanja već prepolovljenog stočnog fonda. Poljoprivredni budžet je povećan, a ministar poljoprivrede u tehničkoj vladi Dragan Glamočić najavio je nedavno da će do kraja meseca poljoprivrednicima biti dostupni krediti u ukupnom iznosu od osam milijardi dinara, uz kamatu od četiri do šest odsto. Uskoro sledi potpisivanje kredita od 100 miliona dolara sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, što će biti uloženo u sisteme za navodnjavanje.
Politika