Analize Ekonomskog instituta pokazuju da je nepreduzimanjem adekvatnih mera u agraru izgubljeno 25 milijardi evra u prethodnih pet godina, rečeno je danas na otvaranju petog foruma ”Hrana za Evropu“ koji se održava u Subotici.
Kako je naveo direktor Ekonomskog instituta Dragan Šagovnović, tema ovogodišnjeg foruma jeste ”Agroprivreda Srbije u predpristupnom periodu“, a organizatori su stava da se u proteklih pet godina malo toga postiglo u tom pogledu.
Šagovnović je naglasio da bi Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju i stranci u skorije vreme mogli da postanu vlasnici zemlje. Posebno je akcentovao temu koja se odnosi na posledice ekspanzije trgovinskih lanaca u Srbiji.
On je istakao da je “supermarket revolucija” u Srbiji, suprotno od očekivanog, dovela do najnižih cena poljoprivrednih proizvoda i vrtoglavo visokih cena proizvoda u supermarketima, što je suprotno pravilima velike ponude. Analiza uticaja trgovinske revolucije na cene hrane u Srbiji, u periodu od 2000. do 2012. godine pokazala je značajan rast maloprodajnih cena svih proizvoda. Za 60 odsto uvećana je maloprodajna cena svinjskog mesa, za 83 odsto jabuka i pilećeg mesa, krompira za 87 odsto, pasulja za 106, a mleka za čak 119 odsto. Za to vreme domaći poljoprivredni proizvodi dodatno su izgubili na vrednosti.
“Supermarket revolucija” u Srbiji ne samo što nije donela korist potrošačima i malim poljoprivrednim proizvođačima, već su tržišne promene omogućile pojedinim biznis entitetima da zauzmu “monopolske” pozicije, otvoren je prostor za funkcionisanje sivog tržišta, nelojalnu konkurenciju, neprihvatljiv rast cena prehrambenih proizvoda i razne vrste manipulacija i prevara u sektoru prehrambene industrije.
”Došli smo u situaciju da su cene prehrambenih proizvoda na polici više nego u regionu, dok su cene primarnih poljoprivrednih proizvoda značajno niže“, ukazao je on.
Šagovnović je istakao da su na ovom Forumu prisutne kompanije čiji je ukupan promet 3,5 milijardi evra.
”Poznato je da je bruto vrednost agrarne proizvodnje u Srbiji na nivou od 4 milijarde evra. To znači da kompanije koje su ovde imaju gotovo 90 odsto vrednosti agrarne proizvodnje u Srbiji, odnosno 11 odsto bruto društvenog proizvoda”, rekao je Šagovnović.
Prema njegovim rečima, u poslednjih pet godina trajanja poljoprivrednog foruma u srpskoj poljoprivredi se nije mnogo toga promenilo, a zbog neprimenjivanja strategija koje su predlagane tokom proteklih pet godina u Subotici, Srbija je izgubila neverovatnih 25 milijardi evra.
”Važno je da se poljoprivredom upravlja na osnovu dugoročnih strategija, ali takođe i da te strategije budu razvijane uz poštovanje postojećih državnih institucija, kako bi bile operabilnije i sprovodljivije”, zaključio je Šagovnović i ocenio da je korporatizacija javnih preduzeća neophodna, ali ne nužno kroz privatizaciju – Takvo rešenje podseća me na ideju da se zapali kuća da bi se iz nje isterali miševi.
On je naveo da će zaključci foruma biti poslati Ministarstvu poljoprivrede.
Poseban panel posvećen je finansiranju poljoprivrede i onome što nude Evropski fondovi.
Direktor Društva agrarnih ekonomista Srbije Miladin Ševarlić smatra da zbog politike štednje i time što nije odobreno otvaranje 103 radna mesta u Upravi za agrarna plaćanja, još uvek nema konkursa za raspodelu sredstvima IPARD-a u iznosu od 175 miliona evra dodeljenih Srbiji za period od 2014. do 2020. godine.
”Praktično ćemo i 2016. godinu utrošiti, a da nijedan cent iz predpristupnih fondova Evropske unije neće biti moguće da se povuče, jer do tada nećemo raspisati konkurse, nećemo moći da realizujemo projekte i da se steknu uslovi za povraćaj tih sredstava koja su na raspolaganju od Unije“, upozorio je Ševarlić.
Peti poljoprivredni forum ”Hrana za Evropu“, u organizaciji Ekonomskog instituta i Društva agrarnih ekonomista Srbije, okupio je u Subotici 15. – 17. oktobra veliki broj predstavnika domaćeg agrobiznisa.
agronews